DZS je tako korigirao naviše svoje prve procjene, koje su govorile o rastu izvoza u prva tri mjeseca 2017. na godišnjoj razini za 21,1 posto, a uvoza za 11,3 posto.

Prema novim, privremenim podacima, Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 25,1 milijardu kuna, a uvezla je roba za 38,9 milijardi kuna.

Uslijed takvih kretanja manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za prva tri mjeseca povećan za 1,5 posto, odnosno 198,8 milijuna kuna, na nešto više od 13,7 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom krajem ožujka ove godine dosegnula 64,6 posto.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prva tri ovogodišnja mjeseca porastao još snažnije - za 24,6 posto, na 3,35 milijardi eura, uz istodobni rast uvoza za 16,3 posto, na 5,19 milijardi eura. Iz toga proizlazi da manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iskazan u eurima iznosi 1,8 milijardi eura i za 3,6 posto je veći nego u isto vrijeme lani.

Najviše izvozimo i uvozimo unutar EU

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske bile su članice Europske unije, na koje se odnosi gotovo 65 posto robnog izvoza iz prva tri mjeseca, ali i gotovo 80 posto uvoza. Izvoz u te zemlje iznosio je na kraju ožujka 2,17 milijardi eura i bio je 19,4 posto viši nego godinu ranije, dok je uvoz istovremeno povećan za 12,8 posto, na 4,1 milijardu eura.

Pojedinačno, Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom. Tako je u Njemačku hrvatsko gospodarstvo u prva tri mjeseca izvezlo roba za više od 396,26 milijuna eura, uz godišnji rast za 14,3 posto, dok je uvoz iz najvećeg europskog gospodarstva istodobno rastao 11,8 posto, na više od 821,9 milijuna eura.

U Italiju je izvoz roba u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio 437,5 milijuna eura ili 18 posto više, a robni uvoz iz te zemlje porastao je za 11,3 posto, na više od 679 milijuna eura. Izvoz u u Sloveniju povećan je istovremeno 8,8 posto, na 372,1 milijun eura, uz rast uvoza iz te zemlje za 15,7 posto, na 565,7 milijuna eura.

Od ostalih članica EU s kojima Hrvatska ostvaruje značajniju robnu razmjenu, rast izvoza za 41,4 posto, na 119,5 milijuna eura, bilježi se u prva tri mjeseca u razmjeni s Mađarskom, iz koje uvoz porastao za 19,4 posto, na 422,3 milijuna eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, u prva tri ovogodišnja mjeseca bio na razini 539,3 milijuna eura te je povećan za 27,4 posto, dok je uvoz iz tih zemalja rastao za 26,6 posto, na 314 milijuna eura.

Promatra li se prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, rast robnog izvoza ostvarila je proizvodnja rafiniranih naftnih derivata - za 126,7 posto, na 180 milijuna eura, a za 70,9 posto narastao i izvoz farmaceutske industrije, na 323 milijuna eura.

Iznimno visoku stopu rasta izvoza u prva tri mjeseca bilježi i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, u što službena statistika svrstava i brodogradnju, i to za 234,6 posto, na 120,7 milijuna eura.

Hrvatska prehrambena industrija, pak, u prva je tri mjeseca ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti 243,1 milijun eura, što je 0,7 posto manje nego lani.

Pad izvoza iskazan je i kod proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, i to za 1,1 posto, na 212,9 milijuna eura, rudarstva i vađenja, za 1,6 posto, na 20,8 milijuna eura.

Kod uvoza, najznačajniji se rast, od 130,2 posto, na 312,5 milijuna eura, iskazuje u djelatnosti rudarstva i vađenja, a najviše je pao, za 20,3 posto, na 14,37 milijuna eura, uvoz duhanskih proizvoda.