Vanjskotrgovinski deficit tako je u prošloj godini iznosio 67,8 milijarde kuna, odnosno bio je za 9,1 milijardu kuna viši nego u 2017. Pokrivenost uvoza izvozom istovremeno je pala sa 64 na 61,3 posto.

U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja prosinca 2018. izvezeno je roba vrijednih 73,8 milijarde kuna, odnosno 8,8 posto više nego u dvanaest mjeseci 2017. godine. Istodobno je izvoz u nečlanice EU-a pao za 8,1 posto, na 33,8 milijardi kuna.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 7,3 posto, na 136,8 milijardi kuna. Lani je porasla i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 7,8 posto, na 38,6 milijardi kuna.

Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u 2018. iznosio 14,5 milijardi eura, što je 3,4 posto više nego 2017., dok je uvoz porastao za osam posto, na 23,6 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u 2018. iznosio 9,1 milijardu eura, dok je u godini ranije iznosio 7,8 milijarde eura.

U zemlje članice EU-a prošle je godine izvezeno robe u vrijednosti 9,9 milijardi eura, odnosno 9,4 posto više nego u 2017. godini. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 7,6 posto, na 4,5 milijardi eura.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 7,9 posto, na 18,4 milijardi eura. U prošloj je godini porasla i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 8,3 posto, na 5,2 milijarde eura.

Rast izvoza u prvih jedanaest mjeseci 3,7 posto, uvoza 7,9 posto

DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih jedanaest mjeseci prošle godine koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 3,7 posto, na 99,4 milijarde kuna, dok je uvoz porastao za 7,9 posto, na 162,7 milijardi kuna.

Time je DZS korigirao naviše svoje prve podatke, prema kojima je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci 2018. iznosila 99,2 milijarde kuna, što je 3,5 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, dok je uvoz iznosio 162,4 milijarde kuna ili 7,7 posto više

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 63,3 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 61,1 posto.

Izražen u eurima, izvoz je u prvih jedanaest mjeseci lanjske godine porastao 4,2 posto, na 13,4 milijarde eura, dok je uvoz porastao 8,4 posto, na 21,9 milijardi eura.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 8,5 milijardi eura.

Podaci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 89,9 posto, u prvih jedanaest mjeseci zabilježila rast robnog izvoza za 5,4 posto, na više od 12 milijardi eura.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija i Njemačka. U Italiju je u prvih jedanaest mjeseci 2018. izvezeno robe za više od 1,9 milijardi eura ili 10,4 posto više nego u isto vrijeme godinu prije, dok je izvoz u Njemačku porastao 12,5 posto, na 1,78 milijardi eura. Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 2,9 milijardi eura ili 10,2 posto više, a iz Njemačke za 3,3 milijarde eura ili 7,8 posto više.

U zemlje CEFTA-e zabilježen je rast izvoza za 0,2 posto, na 2,2 milijarde eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu pao za 0,4 posto, na 1,25 milijardi eura, a u Srbiju za 5,7 posto, na 581,1 milijun eura.