Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2022. godini iznosila je 182 milijarde kuna što je u odnosu na 2021. povećanje za 43,4 milijarde kuna odnosno 31,4 posto, dok je uvoz iznosio 315,4 milijardi kuna i povećan je za oko 102 milijarde kuna ili 48 posto, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2022. iznosio je oko 134 milijarde kuna te je porastao za oko 78 posto, odnosno za oko 58 milijardi kuna u odnosu na 2021. godinu.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2022. iznosila je oko 58 posto, dok je u prethodnoj godini iznosila oko 65 posto.

S udjelom u ukupnom lanjskom izvozu od oko 78 posto, prerađivačka industrija ostvarila je porast izvoza za 22,3 posto, na 142,2 milijarde kuna i time najviše utjecala na kretanje ukupnog izvoza.

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije, s udjelom u ukupnom izvozu od oko sedam posto, ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, za oko 72 posto, na gotovo 12 milijardi kuna.

Znatan utjecaj na rast izvoza imala je proizvodnja prehrambenih proizvoda čiji je izvoz porastao izvoza za oko 24 posto, na 13,7 milijardi kuna.

Prerađivačka industrija, s udjelom u ukupnom uvozu od oko 79 posto i rastom uvoza od 33,3 posto, na 248,4 milijarde kuna, također je najviše pridonijela rastu uvoza u 2022. u odnosu na godinu prije, navode iz DZS-a.

Unutar prerađivačke industrije proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda najviše je pridonijela i povećanju uvoza, s porastom uvoza za 158,2 posto, na 23,3 milijarde kuna.

Povećanju uvoza također je znatno pridonijela i proizvodnja prehrambenih proizvoda, s porastom uvoza za oko 31 posto, na 25,4 milijarde kuna.

U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji izvoz je u 2022. porastao za oko 231 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 10,8 milijardi kuna, a uvoz za 193 posto, na 16,2 milijarde kuna.

U rudarstvu i vađenju je zabilježen rast izvoza za 99,2 posto, na 13,4 milijarde kuna te rast uvoza za 191,3 posto, na 40,6 milijardi kuna.

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), najveće vrijednosti izvoza i uvoza ostvarene su u sektoru mineralna goriva i maziva. Izvoz tog sektora u 2022. iznosio je oko 36 milijardi kuna i čini oko 20 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, dok je uvoz u istom razdoblju iznosio oko 81 milijardu kuna i imao je udio od oko 26 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Italija, Slovenija, Njemačka i Mađarska najvažniji partneri iz EU

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, a u 2022. je robna razmjena s državama članicama EU-a iznosila oko 69 posto ukupnog izvoza te oko 71 posto ukupnog uvoza.

U zemlje članice EU-a lani je izvezeno roba vrijednih 125 milijardi kuna ili 33 posto više nego u godini ranije. Istodobno, vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 36,3 posto, na 222,9 milijardi kuna.

U 2022. najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a su Italija, Slovenija, Njemačka i Mađarska.

U Italiju je izvezeno robe za 22,2 milijarde kuna, što je rast za 22,7 posto, dok je uvoz iz te zemlje porasta 62,1 posto, na 43,7 milijardi kuna.

Izvoz u Sloveniju je iznosio 21 milijardu kuna i bilježi rast za 41,4 posto, dok je uvoz iz te zemlje povećan 45,4 posto, na 34 milijarde kuna.

U Njemačku je izvezeno robe za 20,6 milijardi kuna, što je rast od 21,1 posto, dok je uvezeno robe za 39,4 milijarde kuna ili 24,6 posto više.

Konačni podaci DZS-a pokazuju da je u 2022. robna razmjena s trećim zemljama činila oko 31 posto ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 28 posto i oko 29 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 85 posto u usporedbi s 2021. godinom.

Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a u 2022. s kojima je Republika Hrvatska ostvarila robnu razmjenu su Bosna i Hercegovina, SAD te Srbija.