Novim je izvješćem DZS korigirao svoje prve procjene objavljene prošlog tjedna koje su govorile o rastu izvoza u prva dva mjeseca 2017. na godišnjoj razini za 19,12 posto, a uvoza za 7,4 posto.

Prema novim, privremenim podacima, Hrvatska je u prva dva mjeseca ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 15,64 milijardi kuna, a uvezla je roba za 23,6 milijardi kuna.

Uslijed takvih kretanja manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za prva dva mjeseca smanjen za 4,6 posto, odnosno 400-tinjak milijuna kuna, na nešto više od 8 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom krajem veljače ove godine dosegnula 66,1 posto što je 5,4 postotna boda više nego krajem veljače lani.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prva dva ovogodišnja mjeseca porastao još snažnije - za 22,7 posto, na 2,08 milijardi eura, uz istodobni rast uvoza za 12,6 posto, na gotovo 3,15 milijardi eura. Iz toga proizlazi da manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iskazan u eurima iznosi 1,06 milijardi eura i za gotovo 3 posto je manji nego u isto vrijeme lani.

Najviše izvozimo i uvozimo unutar EU

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i na početku ove godine bile su članice Europske unije, na koje se odnosi gotovo 65 posto robnog izvoza iz siječnja i veljače, ali i gotovo 80 posto uvoza. Izvoz u te zemlje iznosio je na kraju veljače 1,35 milijardi eura i bio je čak 17,1 posto više nego godinu ranije, dok je uvoz istovremeno povećan za 9,6 posto, na 2,5 milijardi eura.

Pojedinačno, Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom.

Tako je u Njemačku hrvatsko gospodarstvo na početku ove godine izvezlo roba za više od 254,6 milijuna eura, uz godišnji rast za 15,5 posto, dok je uvoz iz najvećeg europskog gospodarstva istodobno rastao 7,5 posto, na 491,2 milijuna eura.

U Italiju je izvoz roba u prva dva ovogodišnja mjeseca iznosio 263,67 milijuna eura ili 11,2 posto više nego 2016., a robni uvoz iz te zemlje porastao je za 7,6 posto, na gotovo 410 milijuna eura. Izvoz u u Sloveniju povećan je istovremeno 9,5 posto, na 234,6 milijuna eura, uz rast uvoza iz te zemlje za 12,2 posto, na 341,8 milijuna eura.

Od ostalih članica EU s kojima Hrvatska ostvaruje značajniju robnu razmjenu, najveći rast izvoza, za čak 60,4 posto, na 82,75 milijuna eura, bilježi se u prvih dva mjeseca u razmjeni s Mađarskom, iz koje uvoz porastao za 18,8 posto, na 281,4 milijuna eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, u prva dva ovogodišnja mjeseca bio na razini 335,9 milijuna eura te je povećan za 30,9 posto, dok je uvoz iz tih zemalja rastao za 27,5 posto, na 195,8 milijuna eura.

Promatra li se prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza ostvarila je proizvodnja rafiniranih naftnih derivata - za 83,3 posto, na 89,3 milijuna eura, a tek nešto manjih 82 posto narastao i izvoz farmaceutske industrije, na 220,7 milijuna eura.

Iako s manjom vrijednošću izvoza, iznimno visoku stopu rasta izvoza u prva dva mjeseca bilježi i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, u što službena statistika svrstava i brodogradnju, i to za 247,4 posto, na 58,7 milijun eura.

Hrvatska prehrambena industrija, pak, u prva je dva mjeseca ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti 150,17 milijuna eura, što je minimalnih 0,1 posto više nego lani.

Najznačajniji pad izvoza iskazan je, pak, kod proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, i to za 13,1 posto, na 124,7 milijuna eura, dok je izvoz duhanskih proizvoda pao za 12,9 posto, na 3,3 milijuna eura, a izvoz tekstilne industrije za 0,5 posto, na 25,6 milijuna eura.

Kod uvoza, najznačajniji se rast, od 131,1 posto, na 170,8 milijuna eura, iskazuje u djelatnosti rudarstva i vađenja, a najviše je pao, za 26,8 posto, na manje od 27,5 milijuna eura, uvoz za proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava.