Iako je u trećem tromjesečju iznos izravnih inozemnih ulaganja porastao za više od 50% u odnosu na prva dva tromjesečja, podaci za kraj godine pokazuju da je zadnje tromjesečje donijelo tek blagi rast izravnih ulaganja u odnosu na prethodno tromjesečje. Prema posljednjim podacima HNB-a inozemna izravna ulaganja (FDI) u Hrvatsku tijekom 2009. godine iznosila su 1,9 milijardi eura, što je čak 55,3% manje u odnosu na 2008. godinu kada su izravne inozemne investicije u Hrvatsku iznosile 4,2 milijarde eura.

Najveći doprinos rastu došao je od rasta ulaganja u trgovini na veliko i posredovanja u trgovini, koja su od prvog tromjesečja, kada su iznosila svega 12,8 milijuna skočila na 733,9 milijuna eura. Slijedi financijsko posredovanje, osim osiguranja i mirovinskih fondova s ukupnim iznosom ulaganja od 658 milijuna eura. Promatrajući strukturu prispjelih inozemnih izravnih ulaganja, najveći je pad u odnosu na nekoliko prethodnih godina zabilježen kod vlasničkih ulaganja koja su na kraju 2009. iznosila 572,5 milijuna eura.

Za razliku od prvog tromjesečja kada je zabilježeno povlačenje zadržane dobiti (130 milijuna eura) u ostatku godine ista je zadržana u RH pa su za cijelu godinu zadržane zarade iznosile 171,3 milijuna eura. U prošloj godini, daleko najveći iznos ukupnih izravnih ulaganja došao je iz Nizozemske (1,1 milijarda eura), a slijedi Austrija s ulaganjima u iznosu 420,7 milijuna eura, koja je od 1993. najveći ulagač u Hrvatsku s ukupno 6,2 milijarde eura (26,1% FDI). Među zemljama kod kojih je priljev izravnih ulaganja negativan su Švedska i Luksemburg.

Unatoč očekivanom smanjenju deficita tekućih transakcija (na kraju 2009. iznosio 2,4 milijarde eura), navedeni manjak u platnoj bilanci neće biti pokriven inozemnim izravnim investicijama koje su inače najpovoljniji način njegovog financiranja. U ovoj godini, s oporavkom gospodarstva eurozone te nastavkom pada averzije prema riziku, možemo ponovno očekivati rast interesa stranih investitora za Hrvatsku. Međutim, koliki će interes biti ovisit će o brzini provođenja strukturnih reformi, tijeku pregovora s EU te poboljšanju investicijske klime.