Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u trećem su tromjesečju 2011. bila otprilike na razini prvog i drugog tromjesečja. Iznosila su 373,3 mil. eura, što je 6,1% više nego u istom tromjesečju prošle godine. U prva tri tromjesečja ukupna inozemna izravna ulaganja (FDI) iznosila su 1,05 mlrd. eura pa su u 2011. iznad vrlo skromnih 281 mil. eura, koliko su iznosila u 2010. godini, ali su i dalje znatno ispod pretkriznih razina. To je posljedica razmjerno visoke averzije prema riziku, ali i nepoticajnog okruženja za ulaganja, odnosno slabijeg privlačenja investicija u odnosu na neke druge zemlje regije.

Najveći dio FDI u prva su tri tromjesečja činila vlasnička ulaganja, koja su iznosila 1,03 mlrd. eura. Međutim izgledno je da se većina novih ulaganja odnosi na otplatu inozemnih dugova i tekuću neisplaćenu dobit budući da je prema HNB-u primjerice u prvoj polovini godine po isključenju ovih stavki priljev novih ulaganja u domaće proizvodne kapacitete iznosio tek 200 mil eura. Promatrano prema zemljama, u prva je tri tromjesečja najviše ulaganja došlo iz Austrije (292 mil. eura), a slijede Luksemburg i Nizozemska.

Nadalje, promatrano prema djelatnostima, 321 mil. kuna FDI zabilježeno je u djelatnosti financijskog posredovanja, a gotovo 200 mil. eura u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda. U godini pred nama još uvijek ne očekujemo oporavak inozemnog investiranja uslijed nepovoljne situacije na inozemnim tržištima, posebno u eurozoni koja je pogođena fiskalnom krizom, no očekujemo ipak blagi rast u odnosu na prošlu godinu.

Nešto veći priljev FDI očekujemo u 2013., kada bi se inozemno okruženje trebalo popraviti i smanjiti averzija prema riziku, a Hrvatska ući u EU. Ipak, uz smanjenje averzije prema riziku ključ privlačenja inozemnih investicija je smanjenje troškova proizvodnje, makroekonomska stabilnost, pravna sigurnost, stabilan porezni sustav bez stalnih promjena i smanjenje administrativnih barijera.