Ukupni krediti sektoru stanovništva u prosincu su na mjesečnoj razini,. prema studenom, pali za 467 milijuna kuna ili 0,4 posto, dok pad na godišnjoj razini iznosi 6,9 milijardi kuna ili 5,5 posto.

To je snažno podržano učincima konverzije kredita u ′švicarcima′, na što, kažu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), upućuju i podaci o kretanju stambenih kredita koji ujedno čine najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu, 45 posto.

Naime, krajem prosinca 2016. kunska protuvrijednost ukupnih stambenih kredita iznosila je 52,5 milijardi kuna, što je 129 milijuna kuna ili 0,2 posto više nego koncem studenog, dok je na godišnjoj razini nastavljen trend pada, i to za 11,1 posto ili 6,6 milijardi kuna u odnosu na isti mjesec 2015.

Analitičari RBA navode i da je, nakon postupka konverzije, od konca 2015. godine prisutan snažan trend rastućeg udjela stambenih kredita vezanih uz euro, dok istovremeno krediti vezani za švicarski franak bilježe oštar pad.

Tako podaci HNB-a govore da je sektor kućanstava početkom 2015. imao 23,1 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, što je bilo gotovo 18 posto ukupne kreditne zaduženosti tog sektora i činilo je 36 posto udjela u ukupnim stambenim kreditima u tom trenutku.

No, nakon što je započela konverzija krajem rujna 2015., zaduženost kućanstava u francima počela je opadati te je u prosincu 2016. godine konverzija gotovo i potpuno završena, odnosno ostalo je još samo 1,4 milijarde kuna kredita vezanih uz franak, što čini tek 1,2 posto ukupne zaduženosti ovoga sektora.

Ukupni stambeni krediti vezani za euro iznosili su krajem prosinca prošle godine 40,5 milijardi kuna, što je 4,7 milijardi kuna ili 13,2 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine.

Obzirom da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti, uključujući i one s valutnom klauzulom, čineći udio od gotovo 60 posto, jačanje kune u odnosu na euro i franak za 1,3 i 0,7 posto godišnje, dodatno je utjecalo na pad kredita iskazanih u domaćoj valuti, kažu iz RBA.

Promatrajući distribuciju kredita kreditnih institucija prema namjeni, pak, zamjećuje se godišnji pad svih vrsta kredita - potrošačkih, stambenih, hipotekarnih, kredita za automobile, po kreditnim karticama te po prekoračenjima po transakcijskim računima, a izuzetak su gotovinski nenamjenski krediti.

Oni, naime, čine 35 posto ukupnih kredita stanovništvu te su u prosincu porasli na 40,7 milijardi kuna, uz blagi mjesečni pad za 0,4 posto, ali i godišnji rast od 2,4 posto ili 953,5 milijuna kuna.