Porez na dodanu vrijednost u primjeni je u više od 150 zemalja, a popularnost duguje svojoj izdašnosti i neutralnosti. No, globalna ekonomska kriza i sve veće financijske potrebe državnih proračuna izravno utječu i na njegove česte izmjene. Povisuju se opće i uvode snižene stope, te preispituju izuzeća, čime zemlje relativno brzo i elegantno dolaze do nužnih sredstava.

Hrvatska je s općom stopom PDV-a od 25 posto, nakon Mađarske, zemlja s najvišim poreznim opterećenjem (istovjetnim onom u Švedskoj i Danskoj). U većini europskih zemalja stopa PDV-a se kreće od 20 do 23 posto, a najnižu stopu PDV-a (15%) ima Luksemburg.

U zemljama EU-a snižene stope početkom 2013. kreću se u rasponu od 5 do 18 posto (super snižene od 2,1 do 4,8%), a jedino Danska ne primjenjuje ni jednu sniženu stopu, ističe se u analizi.

Zbog 'brzog' fiskalnog učinka PDV-a, ali i potrebe daljnjeg usklađenja i prilagodbe domaćeg sa zakonodavstvom EU-a, Hrvatska je nakon provedenih izmjena u 2012. (od kojih je najvažnije povećanje opće stope s 23 na 25%), i u 2013. nastavila s daljnjim izmjenama sustava oporezivanja dodane vrijednosti.

Tako od 1. siječnja 2013. vrijedi proširena primjena snižene stope od 10% na ugostiteljske usluge u turizmu, a nulta stopa zamjenjena je sniženom od 5 posto na određena dobra i usluge.

Trenutno se snižena stopa PDV-a od 5 posto odnosi na sve vrste kruha i mlijeka, lijekove, znanstvene časopise, knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja te udžbenike, proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u tijelo (implantante), ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostataka, javno prikazivanje filmova te tiskane dnevne i periodične novine i časopise, osim onih koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju.

Za prvu polovicu 2013. predviđeno je i usvajanje novog Zakona o PDV-u, prijedlog kojeg je Vlada 7. ožujka dostavila Saboru. Usvajanjem novog Zakona o PDV-u postići će se daljnje usklađenje sa zakonodavstvom EU-a, posebice po pitanjima sniženih stopa i oporezivanja na Zajedničkom tržištu EU-a, ali ni fiskalni učinak nije zanemariv.

Prema procjeni Ministarstva financija primjenom novog Zakona prihodi državnog proračuna smanjit će se za otprilike 500 milijuna kuna 2013., odnosno za otprilike jednu milijardu kuna u narednim godinama.