Zbog sve skupljih kvadrata, kupnju stana si može priuštiti sve manji broj građana, tako da se najam stanova sve više nameće kao potreba i nužnost, pri čemu je za izgradnju stanova za najam potrebna suradnja i dijalog privatnog sektora, države i gradova, rečeno je u četvrtak na panelu na RE:D konferenciji.

Drugog dana RE:D konferencije, posvećenoj trendovima, izazovima i prilikama na tržištu nekretnina, održana je panel diskusija "Iznajmljivanje stambenih nekretnina - otvara li se nova prilika na tržištu nekretnina?".

Ilijana Jeleč iz MIDA Grupe je rekla da iz perspektive investitora i "developera" projekti gradnje za najam trenutno nisu isplativi, između ostalog i s obzirom da od kupnje zemljišta, do dobivanja dozvola i konačno izgradnje prođe oko tri godine, što je razdoblje u kojem se od projekta ne ostvaruju nikakvi prihodi. Tu je i izračun da se kod izgradnje za najam za oko 10 godina vraća oko trećine inicijalne investicije, što podrazumijeva i da bi financiranje projekta većinom trebalo doći iz vlastitog učešća, a tek u manjoj mjeri od kredita banke.

No, druga bi bila priča kada bi postojali gotovi projekti u koje se može ulagati i tu potencijalni investitori postoje. "Realni sektor želi ići u smjeru takvih projekata, no država mora dati adekvatan okvir, pri čemu je potreban dijalog za donošenje kvalitetnih mjera. Postoji potencijal za razvoj ovog tržišta, ali definitivno i potreba", poručila je Jeleč.

Između ostalog, istaknula je i da investitor koji gradi da bi prodao i onaj koji gradi da bi iznajmljivao nisu u istoj poziciji, jer prvi PDV od 25 posto u konačnici prebacuje na kupca nekretnine, dok onaj drugi PDV mora "progutati" sam. "Dakle razlika je jedna četvrtina vrijednosti cijele investicije. To je ishodišna točka i to se mora adekvatno adresirati. Osim PDV-a, možemo govoriti i o nizu drugih mjera koje bi se mogle osmisliti", poručila je.

Napomenula je i da bi stanovi izgrađeni za najam najmoprimcima davali sigurnost, s obzirom da je danas na tržištu relativno teško naći stan za koji se može potpisati ugovor o najmu na tri ili pet godina.

Mladi do 35. godine žive s roditeljima

Profesor Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta je istaknuo da postoje dvije skupine kojima s obzirom na relativno niske plaće i skupe kvadrate kupnja nekretnine nije opcija - mladi, koji u prosjeku do 35. godine žive s roditeljima, te strani radnici, od kojih će ih dio u jednom trenutku u Hrvatsku dovesti i obitelj.

Upozorava da sektor najma nije adekvatno institucionaliziran te da nije izgrađen "ekosustav" koji navedene skupine može opskrbiti socijalnim, priuštivim ili tržišnim najmom.

"Moramo kao društvo, i iz civilizacijskih razloga, ne samo financijskih, riješiti probleme socijalnog i priuštivog stanovanja, ali isto tako i iznajmljivanja po tržišnim uvjetima, kako bi pomogli mladima do 35. godina da na civiliziran način, u legalnoj sferi, rješavaju svoje stambeno pitanje", poručio je Tica.

Istaknuo je i da država najam treba poticati poreznom politikom, pri čemu je trenutno na djelu "suprotna stvar" jer država daje porezne olakšice, u vidu povratka PDV-a, za kupnju nove nekretnine.

Naveo je i primjer docenta sa zagrebačkog sveučilišta koji je s ciljem rješavanja stambenog pitanja kupio kuću u Novskoj, dok drugi kolega s dubrovačkog sveučilišta, sličnog statusa, svaki dan putuje na posao iz Imotskog. "Dakle, to su ljudi u vrhu obrazovnog sustava sa solidnim plaćama, no koji su izloženi hrvatskom stambenom tržištu", zaključio je Tica.

Primjer Beča

Gradonačelnik Kastva Matej Mostarac (SDP) smatra da Hrvatskoj treba zakon o stanovanju, a da za razvoj modela izgradnje stanova za najam treba suradnja i dijalog gradova, države i privatnog sektora, jer u takve projekte država i lokalne jedinice ne mogu ulaziti sami.

Poručio je da ne treba "izmišljati toplu vodu" jer primjeri postoje u Skandinaviji i primjerice Beču, u kojem postoje stambene zadruge, koje je okarakterizirao kao "ozbiljne igrače na tržištu koji djeluju po jasnim zakonskim usmjerenjima". Dodao je i da se u Austriji i Njemačkoj često prostornim planovima predviđaju prostori za gradnju stanova za najam.

Mostarac je istaknuo i da podaci o tome da 90 posto građana u Hrvatskoj posjeduje nekretninu često podrazumijeva da više generacija obitelji živi u jednoj nekretnini, što vrlo često znači lošiju kvalitetu stanovanja.