Nakon što je s Ministarstvom financija postigao dogovor o deblokadi, Badel 1862 je izvijestio kako je potpisao ugovore s Vinarijom Dingač o rješenju poslovnih odnosa te s distribucijskom kućom Orbico o logistici, distribuciji i plasmanu proizvoda Badela na tržištima na kojima Orbico posluje. Uz objavu brojnih oglasa za najam ili prodaju nekretnina, iz razgovora sa Zvjezdanom Blažić, predsjednicom Uprave, stječe se dojam da je novo vodstvo kompanije žestoko prionulo na realizaciju programa restrukturiranja najavljenog lani. Saznajemo i da su uspješno aplicirali za kredit za obrtni kapital kroz novi državni model pomoći tvrtkama.

Što vam znače ugovori s Vinarijom Dingač i Orbicom?
Oba su posljedica želje da ojačamo pozicije u "core businessima". Problemi koje smo imali tijekom 2009. prenijeli su se i na naše vinarije pa su postojale opasnosti da izgubimo dugoročni ugovor s Vinarijom Dingač. Intenzivno smo pregovarali, pronašli rješenje i s vinarijama Dingač i Svirče postigli dogovor o suradnji, a zaključenjem ugovora taj smo biznis znatno ojačali unutar Badela 1862 i počeli postavljati na zdravije osnove, osobito u modelima financiranja. Krovnim ugovorom s Orbicom provodimo restrukturiranje cijele naše logistike i distribucije koji su imali troškove potpuno nesrazmjerne rezultatima. Orbico je snažan partner koji ima razvijenu mrežu u cijeloj jugoistočnoj Europi, što će znatno utjecati na rast našeg izvoza.

Znači li to da ukidate vlastitu distribuciju?
Ne. Na hrvatskom tržištu ključne kupce i HORECA kanal ćemo i dalje mi obrađivati, ali skladišni i transportni sustavi pa i broj zaposlenih na drugim tržištima bit će smanjeni. Ovih dana potpisujemo pojedinačne ugovore, a onda ćemo s partnerom analizirati potrebe i odlučiti kako ćemo se prema kojem segmentu postaviti na pojedinom tržištu.

Problem s dugovima državi prolongirali ste na šest mjeseci. Koji su detalji dogovora s Ministarstvom financija?
Nakon dugotrajnih pregovora uspjeli smo deblokirati društvo i postići obustavu od prisilne ovrhe računa zbog neplaćanja trošarina. Riječ je o relativno kratkom reprogramu koji traje do kolovoza, a zauzvrat smo Ministarstvu ponudili čvrsta osiguranja, odnosno založno pravo na svim, i to objektivno vrlo vrijednim nekretninama društva. To se prolongiranje odnosi na dug koji je zbog neplaćenih trošarina nastao u 2009. Obvezali smo se na redovito ispunjenje tekućih obveza. Tu obvezu smo tijekom veljače u potpunosti izvršili.

Kao moguće rješenje spominje se i reprivatizacija - pretvaranje potraživanja u vlasnički ulog. Je li to bio dio razgovora s državom?
I to je bio dio razgovora, a bilo je i određenih prijedloga, ne samo iz Ministarstva financija. No, zbog hitnosti prvo je doneseno rješenje o reprogramu obveza. Mi kao Uprava procjenjujemo da taj model treba razraditi, ali tek treba vidjeti u kojoj mjeri, s kojim postotkom i kojim dijelom dugova bi se i država mogla uključiti. Uprava smatra da bi pretvaranje dijela dugova u vlasničke udjele bilo u interesu opstojnosti i daljnjeg razvoja društva. O mogućim rješenjima smo informirali Nadzorni odbor, ali i neke skupine dioničara. Teško mi je procijeniti njihov stav, ali nisam primijetila da im je to neprihvatljivo. Model koji će napraviti Uprava ponudio bi se postojećim dioničarima i ostalim zainteresiranim skupinama društva, naročito državi kao vjerovniku. Na Upravi je da kreira prijedlog za koji misli da je dugoročno održiv i u interesu je stabilnog operativnog poslovanja i razvoja na zdravim osnovama. Mislimo da će odgovorni dioničari prihvatiti model koji je za društvo najbolji, te garantira održivi razvoj.

Već imate gotove konture?
Imamo, ali nije umjesno da s time izlazimo u javnost prije nego što se model definira i prezentira dioničarima, a to će biti skoro. Cilj nam je da se o tome odlučuje na Glavnoj skupštini koja će se održati u lipnju. Kako će NO u međuvremenu provesti konzultacije s dioničarima, vjerujem da će se sve odluke unaprijed usuglasiti. Predsjednik NO-a uspješno povezuje dioničare i održava redovnu komunikaciju, a oni u neformalnim kontaktima i sami iznose korisne ideje.

Jeste li aplicirali za sredstva iz državnih modela pomoći?
Jesmo, preko Hrvatske poštanske banke. Ispunjavali smo sve propisane uvjete za dobivanje sredstava za obrtni kapital. Imam informaciju da smo mi jedna od kompanija za koje je HPB dobio kredit na aukciji. Iako ćemo detalje dobiti ovih dana, očekujemo kredit između 10 i 15 milijuna kuna.

Intenzivirali ste planove prodaje ili najma imovine jer je na to naslonjen veći dio programa sanacije poslovanja. Što ako se ti projekti ne budu mogli realizirati?
Istina je da smo Plan održivog razvoja zasnovali na prodaji nekih nekretnina da bismo onda temeljem dezinvestitanja vratili dugove i stabilizirali poslovanje. No, uz to analiziramo svaki proces u društvu, svaki trošak koji se može smanjiti ili eliminirati, te svaku mogućnost ostvarenja dodatnih prihoda i tu već imamo prilične uštede. Oglasili smo, primjerice, najam zgrade u Vlaškoj, za koju je oglas još otvoren te očekujemo ponude pri čemu smo u tom slučaju aktivirali i neke posebne kanale komunikacije prema potencijalnim partnerima s obzirom da se radi o vrlo reprezentativnoj zgradi. Za sada smo za sve nekretnine dobili određene ponude koje se obrađuju, pa vjerujem da će dio tih projekata ipak biti riješen.

Je li istina da imate kupca za Kalničke vode?
Objavili smo da želimo naći strateškog partnera koji će moći ulagati u razvoj tog biznisa jer u ovakvim okolnostima mi za to nemamo resursa. Kako se radi o najsuvremenijoj tvornici, sagrađenoj na samim izvorima vode u Parku prirode Kalnik, postoji veliki interes investitora, domaćih i stranih. Javljaju se i pojedini strani fondovi koji nude suradnju i ulaganje. Za sada je potpisano više pisama o povjerljivosti i pisama namjere, ali postupak je u tijeku i razgovara se, te se razmjenjuju podaci. Više od toga ne mogu reći, ali bismo voljeli taj postupak što prije privesti kraju.

Kakvi su rezultati prodaje u prva dva mjeseca?
Očekivani. Tržište jako pada iako naši programi jakih alkoholnih pića i vina stagniraju. No, padaju prihodi od prodaje voda, naročito sokova. Uz to, do polovine veljače smo radili u uvjetima blokade u kojima je jako teško osigurati optimalne procese. Unatoč tome troškove smo uspješno kontrolirali.

Bilo je puno primjedbi na novi Zakon o trošarinama?
Još je puno nepoznanica. Neki dobavljači ne isporučuju rafinirani alkohol jer nisu donijete sve provedbene odluke. Trošarina se i dalje masovno ne plaća. Obiteljska proizvodnja nisu pod nadzorom, tržište je puno proizvoda bez markica. Veliki proizvođači prodaju proizvode ispod realne visine trošarine. Doslovno se snalazimo jer moramo raditi sukladno propisima, a u neregularnim uvjetima. Sve bi bilo lakše kada bi država osigurala iste uvjete za sve sudionike na tržištu.

Otkazi su neizbježni
Kada ste najavili sveobuhvatni program sanacije još vam nisu bili poznati parametri internih zahvata, osobito u dijelu otpuštanja. Što znate danas?
Prvi program zbrinjavanja je donijet i to na bazi dobrovoljnosti, pa trenutno pripremamo 70-ak odlazaka koji će najvećim dijelom biti realizirani u travnju. U tijeku je opsežan "outsourcing" niza aktivnosti - pomoćnih, administrativnih i logističkih, što znači daljnje smanjivanje broja zaposlenih, dio kroz preuzimanje od strane logističkog partnera, a dio preraspodjelama i, u konačnici, daljnjim zbrinjavanjem. To su teške odluke, ali ova vremena zahtijevaju rezove. Nakon toga, morat ćemo provesti barem još jedan program zbrinjavanja na otprilike istom broju zaposlenih. Da bi spasili većinu radnih mjesta moramo raditi radikalne rezove u većini poslovnih procesa, nitko nije toga pošteđen od Uprave pa naniže. Jedino gdje ne smijemo štedjeti su ulaganja u brandove, marketing i investicije u vinarije.