Iz domaćih banaka u prva četiri mjeseca ove godine iz štednje je povučeno 1,68 milijardi kuna. Prema podacima Hrvatske narodne banke, depoziti padaju tijekom cijele godine, a trend njihova smanjenja počeo je još lani. Tako je u bankama krajem travnja bilo deponirano 280,68 milijardi kuna, 0,59 posto manje nego početkom godine, kada su iznosili 282,36 milijardi kuna.

Izostanak investicija
U strukturi depozita, u prva četiri mjeseca pali su depoziti na žiro i tekućim računima te štedni depoziti. Do kraja travnja, u odnosu na početak godine, smanjili su se 5,25 milijardi kuna, odnosno 1,46 milijardi. "Krvnu sliku" poboljšali su oročeni depoziti i to rastom od 5,03 milijarde kuna u odnosu na početak godine. Tako su krajem travnja, ukupni oročeni depoziti iznosili 221,2 milijarde kuna. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo-Alpe-Adria banke kaže svi ovi podaci pokazuju da se nastavlja trend razduživanja privatnog sektora, pad depozita po viđenju dodatno reflektira veliku nelikvidnost u gospodarstvu. "Za očekivati je nastavak trenda razduživanja, što je također u vezi sa snažno smanjenim priljevom kapitala, uglavnom preko javnog sektora", smatra Stojić.S njim se slaže i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke koji kaže kako je znatno smanjenje depozita posljedica izraženih problema s nelikvidnošću u realnom sektoru, promjena u poreznom sustavu, daljnjeg smanjenja poslovnih prihoda te izostanka investicija u privatnom sektoru. "Istodobno, godišnji rast depozita stanovništva iznosio je 6,1 posto, a rast je bio potaknut prvenstveno rastom oročenih depozita. Sukladno kretanjima depozita po sektorima ne iznenađuje da se smanjuju depoziti žiro i tekućih računa, kao i štedni depoziti. Istodobno, oročeni depoziti, ponajviše zbog sektora stanovništva, nastavljaju snažan rast", objašnjava Šantić.

Rast kamatnih troškova
Ističe kako bi Vlada trebala jačati nacionalnu štednju. "Sadašnje okolnosti u globalnom financijskom sustavu, ali i nova regulativa bankovnog sustava, preusmjerit će banke na jačanje domaćih izvora financiranja. Kako Hrvatska, kao i većina drugih tranzicijskih zemalja ima veću potrebu za investicijama od trenutne razine štednje, što dokazuje i strukturni deficit tekućeg računa, postoji mogućnost daljeg rasta kamatnih troškova banaka", kaže Šantić.Upozorava kako bi to moglo usporiti dugoročan trend smanjenja i konvergencije kamatnih stopa na kredite s nepovoljnim utjecajima na razinu investicija i potrošnje u budućnosti.

Utjecaj poreza na imovinu
"Na kretanje domaće štednje utjecaj bi moglo imati i uvođenje poreza na imovinu, koji bi dio štednje građana trenutno imobilizirane na tržište nekretnina mogao preusmjeriti u depozite banaka ili na domaće tržište kapitala", zaključuje Šantić.