Istraživanje UniCredita: hrvatsko financijsko tržište među razvijenijima u regiji.
Dugovanja hrvatskih kućanstava čine 36 posto BDP-a, što nas svrstava u zaduženije zemlje, kaže Žarko Miljenović, makroekonomski analitičar Zabe.
Udjel financijske imovine hrvatskih kućanstava u bruto društvenom proizvodi iznosi 76%, odnosno 64% kad se u BDP uključe i podaci o sivoj ekonomiji, što nas svrstava u red razvijenijih financijskih tržišta, zaključak je studije koju je proveo UniCredito, a predstavljena je u četvrtak u Zagrebačkoj banci. Taj udio u zemljama nove Europe (novim članicama Unije) iznosi prosječno 53 posto, prosjek eurozone je 181 posto, dok primjerice, imovina nizozemskih kućanstava doseže čak 268 posto BDP-a.
«Dugovanja hrvatskih kućanstava čine 36 posto BDP-a, odnosno 30 posto uključi li se siva ekonomija, što nas svrstava u zaduženije zemlje. Međutim, ova zaduženost govori kako je naše financijsko tržište po razvijenosti u rangu s tržištima zemalja poput Francuske ili Belgije», objasnio je Žarko Miljenović, makroekonomski analitičar Zagrebačke banke. Prema njegovim riječima, financijsku razvijenost Hrvatska može zahvaliti dobro provedenoj privatizaciji i reformi bankarskog sektora koje su vratile povjerenje građana u bankarski sektor.
Istraživanje UniCredita je također pokazalo kako financijska imovina kao postotak BDP-a hrvatskih kućanstava raste brže nego u drugim zemljama Nove Europe, brže rastu i obveze, dok neto bogatstvo u postotku BDP-a raste podjednakom brzinom.
U razdoblju do 2008. godine ukupne će financijske obveze Hrvata porasti 12 posto, dok bi taj rast u novoj Europi mogao doseći 19 posto. Prema procjenama analitičara UniCredita, na hrvatskom će tržištu najviše rasti financijski leasing (20 posto), hipotekarni krediti (16 posto) te krediti po revolving kreditnim karticama (13 posto). U strukturi financijskih obveza i dalje će najvažnije mjesto zauzimati potrošački krediti (otprilike polovina svih obveza), ali njihov će udjel ipak padati i ustupati mjesto hipotekarnim kreditima.
Imovina hrvatskih financijskih institucija do 2008. mogla bi porasti 12 posto, pri čemu će najveći rast, zahvaljujući nižoj bazi, zabilježiti investicijski (49%) i mirovinski fondovi (35%), te ulaganje u vrijednosnice (34%).
Zagrebačka banka, ponovio je član Uprave Tomica Pustišek, i dalje će se fokusirati na kreditiranje stambenih potreba i projekata pravnih osoba. U strukturi ukupne aktive Zabe krediti poduzećima i ostalim pravnim osobama čine 20,5%, slijede stambeni krediti sa 14,7%, dok ostali krediti građanima zauzimaju manje od 15% ukupne aktive. Financiranje kredita Zaba bazira na pasivi koju preko 73% čine upravo depoziti građana i pravnih osoba te kapital i rezerve, dok na inozemne zajmove otpada tek 17,3 %, kažu u Zabi. „Preduvjet daljnjeg rasta kredita leži u kvalitetnoj procjeni kreditne sposobnosti klijenta gdje uzimamo u obzir niz parametara kako bi procijenili mogućnost otplate kredita. Zahvaljujući takvoj procjeni, postotak neurednih kredita u Zabi se u protekle četiri godine smanjio s 14 na 4,5%", zaključio je Pustišek. izvor: www.bankamagazine.hr