Nakon duljeg razdoblja gotovo potpunog zatišja polako se počinju pojavljivati i novi investicijski projekti u dijelu poslovanja s pravnim osobama, izjavio je predsjednik Uprave Erste banke Petar Radaković prilikom objave polugodišnjih rezultata banke. Kada ovakvu izjavu da prvi čovjek treće po veličini banke u zemlji, onda ona ima svoju težinu, stoga smo nastojali i kod drugih većih banaka provjeriti primjećuju li i one sličan trend promjene, ne primarno u obimu, nego prije svega u strukturi potražnje pravnih osoba za kreditima. Naime, do sada se potražnja većinom odnosila na (re)financiranje postojećih kredita i obrtnih sredstava, dok je investicijska potražnja, koja se vezuje za nove projekte, bila gotovo u potpunosti reducirana.

Upravo ta vrsta potražnje, investicijske, bila bi znak da tvrtke počinju kretati u nove poslove i projekte, što je i uvjet za rast zaposlenosti i općenito za poboljšanje gospodarske situacije, koje se u eurozoni počelo nazirati. Na pitanje Erste banci, na koje je konkretno sektore Radaković mislio spomenuvši pojavljivanje novih investicijskih projekata, iz te su banke odgovorili da se u tom kontekstu mogu istaknuti tri gospodarske grane, a to su: obnovljivi izvori energije, reciklaža otpada i turizam. Inače, ukupni krediti u Erste banci su krajem lipnja iznosili 33,5 milijardi kuna, što je za 4,3 posto više nego krajem prošle godine.

U našoj pak najvećoj banci, Zagrebačkoj banci, također potvrđuju da je u usporedbi s prošlom godinom povećano financiranje investicijskih projekata.Usprkos realno manjoj potražnji u privatnom sektoru, 2010. godina je ipak bolja od 2009. te je Zagrebačka banka nastavila s kreditnim aktivnostima u svim segmentima poslovanja. Ukupni krediti su, u usporedbi s krajem 2009., porasli za 2,1 milijardu eura te na kraju prvog polugodišta ove godine iznose 61,8 milijardi eura, opisuju u Zabi, dodajući da su u segmentu malih poduzetnika u prvoj polovici ove godine odobrili oko 25 posto kredita više nego u istom razdoblju lani.

To su u većoj mjeri krediti za likvidnost i trajna obrtna sredstva, no treba naglasiti da je u usporedbi s prošlom godinom povećano i financiranje investicijskih projekata. Naime, poduzetnici koji su kapitalno snažni više se odlučuju na investicije nego u prošloj godini. Dodatno, boljem kreditiranju u 2010. ide u prilog i činjenica da nudimo i povoljnije uvjete financiranja osigurane iz kvalitetnih izvora poput EIB-a i EBRD-a, koji većinu prošle godine nisu bile na raspolaganju, zaključuju u Zabi.

U Splitskoj banci ističu da tijekom prve polovice ove godine najznačajniji rast kredita bilježe upravo u segmentu poslovanja s pravnim osobama. Međutim, navode, i dalje je većina potražnje za kreditima usmjerena na refinanciranje i održavanje likvidnosti poduzeća. Ipak, i u toj banci u posljednje vrijeme bilježe i određeni rast potražnje za financiranjem investicijskih projekata. To je, napominju, posljedica nekoliko čimbenika. Naime, s obzirom na sezonalnost u domaćem gospodarstvu, investicijske aktivnosti uobičajeno su najizraženije upravo u drugom tromjesečju, kažu u Splitskoj banci, pri čemu i oni tu misle na turizam.

Povoljniji trendovi u gospodarstvu eurozone pozitivno se reflektiraju na poslovanje izvozno orijentiranih poduzeća u Hrvatskoj što utječe i na njihove odluke o pokretanju novih investicija. Međutim, moramo naglasiti da će i s obzirom na nepovoljnu strukturu domaćih kapitalnih investicija, npr. visoki udio državnih investicija i građevinskih radova, i drugo ovogodišnje tromjesečje vjerojatno pokazati dvoznamenkasti pad kapitalnih ulaganja. Štoviše, tijekom cijele 2010. godine upravo bi kapitalne investicije mogle zabilježit najsnažniji pad među komponentama BDP-a, upozoravaju u Splitskoj banci.

U Privrednoj banci Zagreb, koja je druga po veličini domaća banka, kažu da je, prema dostupnim podacima, trend kreditne aktivnosti poduzeća u blagom porastu, no u strukturi kredita nema bitnih promjena, odnosno prevladavaju krediti za financiranje obrtnih sredstava, zaključuju u PBZ-u.

Četiri milijarde kuna novih kredita
Rast plasmana banaka pravnim osobama u prvom polugodištu ove godine potvrđuju i agregirani podaci Hrvatske narodne banke, pa su tako na koncu lipnja ove godine krediti trgovačkim društvima (bez državnih) iznosili 90,26 milijardi kuna, što je za gotovo 4 milijarde kuna više nego koncem 2009. kada su iznosili 86,29 milijardi kuna. Međutim, u segmentu kreditiranja pravnih osoba raste i udio loših u ukupnim kreditima, i to brže nego kod kredita građanima, a u prosjeku udio loših kredita u ukupnim kreditima kod oba sektora kretao se oko 9 posto na kraju prvog kvartala ove godine.