Razduživanje domaćih sektora prema inozemstvu u prvoj se polovici godine usporilo. Uz blagi rast bruto inozemnog duga (na 46,2 milijuna eura) i nastavak pada gospodarstva, udjel inozemnog duga u BDP-u popeo se na kraju drugog tromjesečja na 104,2 posto. Pritom su svi sektori ostvarili blagi rast inozemnog duga, osim sektora privatnih i javnih nefinancijskih poduzeća. Najveći rast zabilježio je dug države (s 8,5 na 9,4 milijuna eura), velikim dijelom zbog izdanja međunarodne obveznice denominirane u dolarima na američkom tržištu u travnju.

Dinamika rasta inozemnog duga trebala bi ostati razmjerno slaba i do kraja godine, osobito ako Ministarstvo financija odluči potrebe za financiranjem svojih obveza namiriti na domaćem tržištu kapitala. Međutim, visoke potrebe refinanciranja do kraja ove i u sljedećoj godini nadilaze mogućnosti domaćih investitora pa očekujemo da će država morati izaći na inozemna tržišta kapitala. Naime, u veljači sljedeće godine na domaćem tržištu najprije dospijeva obveznica uz valutnu klauzulu ukupnog iznosa 667,9 milijuna eura (glavnica + kupon), a u travnju euroobveznica ukupnog iznosa 512,5 milijuna eura (glavnica + kupon). Ukupan iznos koji dolazi na naplatu u sljedećoj godini na ime dospjele glavnice i kupona iznosi gotovo 15 milijardi kuna. Stoga očekujemo povećanje duga sektora države i njegovog udjela u ukupnom bruto inozemnom dugu. Udjel duga središnje države u ukupnom bruto inozemnom dugu krajem lipnja 2013. iznosio je 20,4 posto (pridodamo li tomu i javna nefinancijska poduzeća i HBOR, 33,3 posto).

Inozemni dug kreditnih institucija (banaka) nakon razdoblja pada od travnja bilježi laganu tendenciju rasta te krajem lipnja iznosi 9,7 milijuna eura. Uz projicirani nastavak povoljnih uvjeta zaduživanja na vanjskim financijskim tržištima očekujemo rast iznosa inozemne pasive u bankama. Tendencija razduživanja banaka kod vlasnički povezanih financijskih grupa u jednogodišnjem razdoblju do kraja prvog tromjesečja smanjila je ukupan iznos zaduženja unutar povezanih grupa za 25 posto i snizila razinu internog financiranja sa 17,7 posto u prvom tromjesečju prošle na 13,2 posto ukupne imovine banaka na kraju prvog tromjesečja ove godine. U drugom tromjesečju započeo je proces rasta internog financiranja.

Dug privatnih poduzeća stagnira od listopada na razini oko 10,9 milijardi eura. Osim nekoliko većih poduzeća, privatna poduzeća uglavnom nemaju priliku financirati se na inozemnim tržištima pa su usmjerena na domaći bankarski sektor.