Dan nakon što je izvijestila da nije u mogućnosti isplatiti dospjelih četiri milijuna eura komercijalnih zapisa Ingra je putem Zagrebačke burze u srijedu priopćila da je s imateljima kratkoročnih dužničkih papira kompanije postigla sporazum o refinanciranju. Dvije tranše zamjenjuju se novim izdanjem s dospijećem 31. listopada ove godine. Kako tržište gleda na taj aranžman, možda najbolje govori cijena dionice Ingre. U odnosu na dan prije ona nije porasla, a uoči zatvaranja trgovine bila je je i nešto niža, 5,15 kuna.

Dogovor imatelja Ingrinih zapisa o refinanciranju bio je očekivan. Za početak, posrijedi je malobrojna skupina (nekolicine fondova i jednog osiguravajućeg društva) što takav dogovor ipak olakšava. Imatelji zapisa zapravo i nisu imali velik izbor. Pitanje je, međutim, što se time dobilo. Kupilo se nešto vremena, ali problemi za Ingru i za ulagače u tu kompaniju ostaju, pogotovo zna li se da su prošle godine zbog financijskih problema i vlasnici obveznica Ingre (izdanje od 200 milijuna kuna iz prosinca 2006.) bili prisiljeni na reprogram kojim je dospijeće pomaknuto na 2016. godinu. Među imateljima komercijalnih zapisa možda je najneugodnija pozicija menadžera investicijskih fondova, čiji klijenti imaju stalno 'otvorena vrata' za izlazak iz fondova. "Sljedeći korak u spašavanju kompanije možda bi ipak morao doći od banaka i menadžmenta, a ne da leđa opet podmeću fondovi odnosno njihovi članovi", kaže jedan burzovni veteran. Ingrin bi 'default', nakon prvoga slučaja s HG Spotom (2009.) i nedavnog s Magmom, mogao dodatno povećati zazor prema komercijalnim zapisima kao obliku kratkoročnog financiranja. U odnosu na početak 2011. kad ih je u opticaju bilo nešto više od milijardu kuna (rekord je bio 1,62 milijarde sredinom 2009.) u siječnju ove godine ih je više nego upola manje - 420 milijuna kuna. I lista izdavatelja s komercijalnim zapisima u opticaju je znatno okopnila - ukupno ih je 14 (s tim da se čak 7 odnosi na tvrtke Agram koncerna). U novije vrijeme više je izdavatelja iskupe zapisa rješavalo novima, no dogodi li se pad državnog rejtinga, to bi povećalo trošak financiranja i dodatno povećalo rizik novih defaulta.