Inflacija u eurozoni ubrzala je i u studenom, a Hrvatska je najsnažnijim rastom cijena od proljeća ponovo znatno nadmašila europski prosjek, pokazali su u petak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.

Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom cijena (HICP), iznosila je u studenom 2,3 posto, pokazali su preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.

U listopadu cijene su bile porasle za 2,0 posto, prekinuvši tromjesečno razdoblje popuštanja inflacije.

Najsnažnije su i u mjesecu na izmaku poskupjele usluge, za 3,9 posto, tek neznatno blaže nego u prethodnom mjesecu, prema revidiranom podatku.

Slijedi svježa hrana koja je bila skuplja za 2,4 posto nego lani, utvrdili su statističari. Rast cijena ipak je znatno blaži nego u listopadu kada su uvećane za 3,0 posto.

Energija je pak bila jeftinija za 1,9 posto. Još u listopadu cijene su joj bile niže za čak 4,6 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.

Kada se isključe energija i svježa hrana, cijene su u studenom u eurozoni bile više za 2,8 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Eurostat. To znači da je stopa temeljne inflacije bila neznatno viša nego u listopadu.

Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u studenom pale za 0,3 posto, nakon istog postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Hrvatska uz Belgiju

Daleko najveći rast cijena na godišnjoj razini, mjeren HICP-om, bilježila je u studenom Belgija, za 5,0 posto.

Slijedi Hrvatska s rastom potrošačkih cijena u studenom, mjerenim HICP-om, za 4,0 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, najsnažnijim od svibnja. U listopadu bile su porasle za 3,6 posto.

Mjesečna usporedba pokazuje stagnaciju cijena u studenom, mjerenu HICP-om. U listopadu bile su poskočile za 0,8 posto.

Indeks Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuje pak da su potrošačke cijene u studenom bile više za 2,8 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Na mjesečnoj razini porasle su po DZS-ovim izračunima za 0,4 posto.

Među članicama eurozone daleko najblaži rast cijena na godišnjoj razini, mjeren HICP-om, bilježila je u studenom Irska, za samo 0,5 posto. Slijede Litva i Latvija gdje su porasle za 1,1 posto, pokazuju izračuni Eurostata.