Na razini EU-a godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji omogućuje usporedbu među zemljama-članicama, uvećana je u prosincu na 3,4 posto, s 3,1 posto u prethodnom mjesecu.

Na mjesečnoj razini cijene su blago porasle, za 0,1 posto, nakon što su u studenom bile smanjene 0,4 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda.

U prosincu je godišnja stopa inflacije u eurozoni mjerena HICP-om iznosila 2,9 posto, ubrzavši prvi puta od travnja, potvrdio je Eurostat procjenu objavljenu početkom siječnja. U studenom iznosila je 2,4 posto.

Najviše je u prosincu u zoni primjene eura poskupjela svježa hrana, za 6,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, zamjetno snažnije nego u studenom.

Na mjesečnoj razini cijene su u prosincu u 20-članom gospodarstvu porasle za 0,2 posto, nakon što su u studenom pale po prvi put od srpnja, i to za 0,6 posto.

Češka i Rumunjska s najvišom inflacijom

Među zemljama EU-a koje nisu u sastavu eurozone daleko najvišu stopu inflacije imale su Češka i Rumunjska, od 7,6 odnosno sedam posto. U Poljskoj, vodećem gospodarstvu izvan eurozone, iznosila je 6,2 posto.

Među zemljama eurozone najviše su pak porasle cijene u Slovačkoj, za 6,6 posto u odnosu na prosinac prethodne godine. Slijedi Austrija s rastom potrošačkih cijena za 5,7 posto.

Blizu je i Hrvatska sa cijenama prema HICP-u višim za 5,4 posto u odnosu na prosinac 2022. godine, kad je godišnja stopa inflacije iznosila 12,7 posto. U studenom lani iznosila je 5,5 posto.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u Hrvatskoj u prosincu bile 0,3 posto niže nego u studenom kada su se smanjile za 0,4 posto prema mjesecu ranije.

Najbliža Hrvatskoj bila je na kraju godine Mađarska, koja nije u sastavu eurozone, s rastom potrošačkih cijena od 5,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Najblaže su pak na godišnjoj razini u prosincu porasle potrošačke cijene u Danskoj, za 0,4 posto, te u Italiji i Belgiji, za 0,5 posto, pokazuje izvješće Eurostata.