Inflacija u EU i eurozoni dosegnula je u svibnju najviše razine otkada je Eurostat počeo objavljivati podatke, a u Hrvatskoj bila je iznad prosjeka Unije, drugi mjesec zaredom, pokazalo je najnovije izvješće.

Na razini EU-a inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) porasla je u svibnju na 8,8 posto, najvišu razinu od početka 2001. godine kada je Eurostat počeo objavljivati podatke.

U travnju iznosila je 8,1 posto.

U eurozoni skočila je sa 7,4 na 8,1 posto, najvišu razinu od 1996. godine, potvrdio je europski statistički ured procjenu objavljenu krajem svibnja.

U svibnju prošle godine iznosila je 2,3 posto u EU i 2,1 posto u eurozoni.

Najveći su udio u stopi inflacije u eurozoni u svibnju imale cijene energije, čak 3,87 postotnih bodova. Slijede cijene hrane s udjelom od 1,59 postotnih bodova i cijene usluga s 1,46 postotnih bodova.

Cijene energije bile su u svibnju u zoni primjene zajedničke valute više za 39,1 posto nego lani, a cijene hrane za devet posto.

Skok na Baltiku

Najviše su u svibnju porasle potrošačke cijene u baltičkim zemljama, za 20,1 posto u Estoniji, te za 18,5 posto u Litvi i za 16,8 posto u Latviji.

Dvoznamenkaste stope inflacije bilježile su i Hrvatska, Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i Slovačka.

U Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u svibnju bile više za 10,7 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, pokazuje Eurostatovo izvješće. U travnju bile su veće za 9,6 posto.

Blizu su Hrvatskoj po rastu potrošačkih cijena u svibnju Mađarska i Grčka, sa stopama inflacije od 10,8 odnosno 10,5 posto.

Najnižu stopu inflacije bilježile su pak u svibnju Francuska i Malta, od 5,8 posto.

Samo u Nizozemskoj cijene su u svibnju porasle nešto blaže nego u travnju, pokazuje Eurostatovo izvješće.