Norveški mirovinski fond izvijestio je u srijedu da je u prvoj polovini godine zabilježio gubitak na ulaganjima od 174 milijarde dolara budući da su na dionice utjecali strah od globalne recesije i inflacija.

Najveći mirovinski fond u svijetu, ′težak′ oko 1,3 bilijuna dolara, zabilježio je u razdoblju od siječnja do lipnja negativan prinos na ulaganja od 14,4 posto.

„Tržište su obilježeli rast kamatnih stopa, visoka inflacija i rat u Europi", rekao je izvršni direktor fonda Nicolai Tangen.

„Posebno su loše prošle tehnološke dionice s povratom od minus 28 posto", dodao je Tangen .

Svi sektori u koje fond ulaže zabilježili su negativne prinose u prvoj polovini godine, uz izuzetak onog energetskog, s povratom od 13 posto koji je potaknuo skok cijena energenata zbog rusko-ukrajinskog rata.

Prinos na ulaganja u dionice iznosio je u prvoj polovini godine minus 17 posto, a prinos na ulaganja u obveznice minus 9,3 posto. Negativan prinos fond je zabilježio i na ulaganja u infrastrukturu za obnovljive izvore energije, od minus 13,3 posto.

Zaradu su donijela te ulaganja u nekretnine koje nisu izlistane na burzi, s prinosom od 7,1 posto.

Krajem lipnja 68,5 posto imovine kojom fond upravlja bilo je uloženo u dionice, a 28,3 posto u obveznice. Udio ulaganja u nekretnine koje nisu izlistane na burzi iznosio je tri posto, a udio ulaganja u infrastrukturu za obnovljivu energiju 0,1 posto.

Fond je osnovan 1996. godine kako bi ulagao prihode od prodaje nafte i plina za mirovine svih građana Norveške. Trenutno drži udjele u više od 9300 kompanija diljem svijeta.