Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj mogla bi u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju biti nešto niža nego u trećem, dok bi na razini cijele 2022. mogla iznositi 10 posto, stoji u komentaru Hrvatske narodne banke (HNB) objavljenom u petak nakon što je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio najnovije podatke o inflaciji.

DZS je u petak objavio da su potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle u rujnu 12,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša razina inflacije otkad se prate ti podaci.

Na mjesečnoj razini, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju porasle su u prosjeku za 1,5 posto u odnosu na kolovoz, dok su cijene u godišnjem prosjeku bile više za 8,6 posto.

Komentirajući taj podatak, HNB navodi da je godišnja inflacija potrošačkih cijena ubrzala u rujnu na 12,8 posto, s u kolovozu i srpnju zabilježenih 12,3 posto, ponajviše zbog ubrzanja godišnjeg rasta cijena industrijskih proizvoda, poglavito odjeće i obuće, proizvoda za osobnu njegu i knjiga, a u manjoj mjeri i usluga, prije svega ugostiteljskih i osiguravajućih usluga te energije.

Nadalje, iz središnje banke ističu da se doprinos cijena energije ukupnoj inflaciji povećao zbog znatnog poskupljenja krutih goriva, što je ublaženo pojeftinjenjem naftnih derivata koje odražava pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu za 9 posto u rujnu u odnosu na kolovoz (cijena sirove nafte tipa Brent, u američkim dolarima).

Istovremeno, zamjećuju, blago je usporio godišnji rast cijena hrane, čemu je u određenoj mjeri pridonijelo i ograničenje cijene devet esencijalnih prehrambenih proizvoda. Slijedom toga, temeljna se inflacija također ubrzala, s 13,2 posto u kolovozu na 14 posto u rujnu.

Za razliku od inflacije mjerene nacionalnim indeksom, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om), koji je usklađen na razini Europske unije pa omogućuje usporedivost potrošačkih cijena među zemljama članicama, u rujnu je ostala nepromijenjena u odnosu na kolovoz te je iznosila 12,6 posto, što je za 2,6 postotnih bodova više od stope inflacije u europodručju, koja prema brzoj procjeni za rujan iznosi 10 posto.

Istodobno se stopa temeljne inflacije, mjerena HIPC-om bez energije, hrane, pića i duhana, u rujnu u Hrvatskoj blago ubrzala na 9,8 posto s kolovoških 9,5 posto te je za 5 postotnih bodova viša nego u europodručju (4,8 posto).

U 2022. inflacija oko 10 posto, u 2023. se očekuje njezino usporavanje

U HNB-u procjenjuju da bi godišnja stopa inflacije mogla u posljednjem tromjesečju ove godine biti nešto niža od prosjeka prethodnog tromjesečja, jer je primjetno pojeftinjenje sirove nafte i velikog broja ostalih sirovina koje je započelo u drugom tromjesečju, a terminska tržišta očekuju nastavak takvih kretanja i idućih mjeseci. Također, ističu da su cijene nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda, električne energije, prirodnog plina i toplinske energije i dalje ograničene.

U HNB-u međutim ostaju kod svoje ranije procjene prosječne inflacije u cijeloj 2022. od otprilike 10 posto.

U idućoj godini, pak, očekuju pad inflacije, koji bi trebao odražavati znatno smanjenje godišnjeg rasta cijena svih podkomponenata projekcije inflacije - hrane, energije i temeljne inflacije, iako bi i dalje mogla nadmašivati dugoročni prosjek.

Usporavanje inflacije se očekuje u uvjetima postupnog pada cijena sirove nafte te prehrambenih i drugih sirovina na svjetskom tržištu, na koji upućuju kretanja na terminskim tržištima, ublažavanja zastoja u dobavnim lancima te slabljenja potražnje, tumače iz HNB-a te dodaju da na očekivano smanjenje inflacije u 2023. djeluje i negativni učinak baznog razdoblja.

Ipak, napominju da su rizici za ostvarivanje očekivanog scenarija postupnog smanjivanja inflacije i dalje znatni. Ti se rizici odnose ponajprije na cijene plina i električne energije, koje se na europskom tržištu nakon snažnog porasta i dalje nalaze na visokim razinama, a zbog nedovoljno diversificiranih izvora na razini EU ne može se isključiti mogućnost dugotrajnijih poremećaja na tržištu energije.

Također, na cijene ostalih dobara može se dodatno preliti raniji porast cijena energije i drugih sirovina, upozoravaju iz središnje banke.

Uz to, ukazuju da bi povoljna kretanja na tržištu rada i nedostatak kvalificirane radne snage u mnogim djelatnostima mogli potaknuti izrazitiji rast plaća od očekivanog te utjecati na jačanje domaćih troškovnih pritisaka na inflaciju.

Osim toga, unatoč recentnim naznakama smanjenja zastoja u opskrbnim lancima, njihovo bi ponovno intenziviranje moglo potaknuti dodatni rast cijena pojedinih poluproizvoda i gotovih proizvoda.

Osvrnuvši se na inflacijske pritiske iz vanjskog okruženja, HNB procjenjuje da bi oni također mogli biti izraženiji u slučaju više od očekivane inflacije u zemljama koje su najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri.

Za razliku od toga, izraženije usporavanje gospodarskog rasta od trenutnih očekivanja ili ulazak u recesiju, kao i moguće jače zaoštravanje monetarne politike, mogli bi pridonijeti bržem i intenzivnijem slabljenju inflacijskih pritisaka, zaključuje HNB u svom komentaru.