U ožujku je, nakon dva mjeseca rasta, industrija proizvodnja ponovno pala, i to za 0,6 posto na godišnjoj razini, dok su makroekonomisti očekivali njezin rast za toliko.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u ožujku oslabila u odnosu na veljaču za 1,1 posto, dok je u odnosu na ožujak prošle godine pala za 0,6 posto.

To je slabiji podatak nego što se procjenjivalo. Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekivali su, u prosjeku, rast industrijske proizvodnje za 0,6 posto u odnosu na lanjski ožujak.

"Pad industrijske proizvodnje ponajviše je posljedica slabosti domaće potražnje. No, ima i naznaka određenih pozitivnih trendova. Jača inozemna potražnja, s obzirom da se oporavljaju naši glavni trgovinski partneri. Ipak, većina sektora suočena je s teškom godinom jer će morati voditi borbu za povećanje efikasnosti i zadržavanje pozicija na inozemnim tržištima", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

U prvom je tromjesečju, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, industrijska proizvodnja porasla za 0,3 posto.

Pritom je najviše porasla proizvodnja trajnih dobara za široku potrošnju, za 18,2 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju uvećana je 8,2 posto, a kapitalnih proizvoda 1,1 posto.

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda smanjena je, pak, u prva tri mjeseca ove godine za 8,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a energije za 1,9 posto.

"U drugom tromjesečju očekujem blagi rast industrijske proizvodnje, ne samo zbog jačanja inozemne potražnje, nego i rasta domaćih narudžbi uoči turističke sezone. Ipak, zbog slabosti domaće potražnje, u cijeloj ovoj godini ne očekujem rast industrije za više od 1,5 posto. No, pritom ne treba zaboraviti da predstoji restrukturiranje brodogradnje, a s obzirom na njezin velik značaj, to bi moglo znatno utjecati na niz pratećih industrija", zaključuje Zdeslav Šantić.