Indonezijsko gospodarstvo blago je usporilo u prvom tromjesečju, uz smanjenu državnu potrošnju i posustala ulaganja kompanija , pokazali su u ponedjeljak podaci statističkog ureda.

Najveće gospodarstvo jugoistočne Azije poraslo je u razdoblju od siječnja do ožujku za 4,87 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, najslabije u gotovo četiri godine.

U četvrtom tromjesečju aktivnost je uvećana za 5,02 posto, a gotovo istu stopu rasta zabilježila je i u cijeloj 2024.

Tromjesečna usporedba pokazuje pak pad aktivnosti u prva tri ovogodišnja mjeseca za 0,98 posto, prema podacima koji ne uključuju sezonski uvjetovana kolebanja. U prethodnom tromjesečju bila je porasla za 0,53 posto.

Potrošnja kućanstava, koja čini više od polovine BDP-a, uvećana je u razdoblju od siječnja do ožujka za 4,89 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, tek nešto slabije nego u četvrtom tromjesečju.

Građani su početkom godine nešto manje trošili, signalizirajući otklon od tradicije pojačane kupnje u vrijeme Ramazana, koji je ove godine ′pao′ u ožujku.

Potrošnja na restorane, prijevoz i komunikacije ponovo je bila snažna, ali smanjena je kupnja proizvoda, poput obuće, izvijestio je statistički ured.

Ulaganja su uvećana za 2,12 posto, najslabije u dvije godine.

Državna potrošnja smanjena je pak na godišnjoj razini za 1,38 posto, nakon 4,17-postotnog rasta u razdoblju od listopada do prosinca. Na tromjesečnoj razini pala je za čak 39,89 posto.

Neto udio izvoza u BDP-u uvećan je pak u usporedbi s krajem 2024. godine zahvaljujući usporavanju uvoza. Na godišnjoj je razini izvoz u prvom tromjesečju porastao za 6,78 posto, a uvoz za 3,96 posto. U prethodna tri mjeseca izvoz je bio porastao za 7,63 posto, a uvoz za 10,36 posto.

Najsnažnije je u razdoblju od siječnja do ožujka porasla dodana vrijednost u poljoprivredi, za 10,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, zahvaljujući boljoj žetvi riže i kukuruza.

Najveći pad bilježio je pak rudarski sektor, za nekih jedan posto, pod utjecajem nižih cijena ugljena.

Predsjednik Prabowo Subianto obećao je da će BDP do kraja njegovog mandata dosegnuti stopu rasta od osam posto, ali prepreke tom cilju predstavljaju posustajanje svjetskog gospodarstva i trgovinski sukobi.

U samoj Indoneziji ostvarivanje cilja moglo bi osujetiti slabljenje domaće potražnje i skromniji proračun.

Ministar gospodarstva Airlangga Hartarto naglasio je u razgovoru s novinarima da indonezijsko gospodarstvo i dalje raste brže nego u usporedivim zemljama u skupini 20 vodećih gospodarstava svijeta G20, naglasivši da će poticaj rastu u budućnosti biti i državna potrošnja.

Indonezija ima 281 milijun stanovnika i zauzima četvrto mjesto na svjetskoj ljestvici, nakon Indije, Kine i SAD-a. Na ljestvici vodećih svjetskih gospodarstava zauzima deseto mjesto, mjereno paritetom kupovne moći, prema podacima Svjetske banke.

U 2024. indonezijsko je gospodarstvo prema izračunima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) poraslo za 5,1 posto, nadmašivši tempom rasta Kinu. Gotovo istu stopu rasta OECD prognozira za Indoneziju i u ovoj godini.