Ivan Jandrić, član Uprave Hypo Alpe-Adria banke nedavno je imenovan predsjednikom Udruženja banaka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). O stanju na bankarskom tržištu nakon konverzije, problematici loših kredita, kako povećati rast i kreditiranje govori u intervjuu za Poslovni dnevnik.

Nedavno ste imenovani za predsjednika Udruženja banaka pri HGK. Kako vidite budući odnos banaka i HGK, i je li to udruženje konkurencija Udruzi banaka?

Mi kao banka s promjenom koju radimo pod novim vlasnikom, posebno s fokusom prema malom i srednjem poduzetništvu, HGK vidimo kao dobru platformu iskoraka na tržište. HGK je naš partner, to je glavni razlog zašto smo se aktivirali jer želimo biti bliže gospodarstvenicima. Komora je posljednjih godina vrlo aktivna, kroz udruženja i klastere te u konačnici pokrivaju cijelu Hrvatsku, a značajan je pomak u kvaliteti komunikacije sa članicama. Do sada banke nisu bile dovoljno upoznate sa uslugama koje HGK pruža članicama, odnosno zastupanju i zaštiti interesa banaka i u uspostavi kvalitetnije suradnje s poduzetnicima. Slijedom promjena u HGK u odnosu prema članicama, očekujem da Komora potakne međusektorsko povezivanje na relaciji banke - gospodarstvenici, kao i suradnju Udruženja banaka s drugim udruženjima. Time će omogućiti kvalitetnije financijsko praćenje poduzetnika, a u konačnici ostvarit će se doprinos rastu i sveukupnom razvoju hrvatskog gospodarstva. Ni ja osobno ni u Udruženju na Hrvatsku udrugu banaka ne gledamo kao na konkurenciju; isti članovi Vijeća su u HGK i u HUB-u i smatram da su organizacije komplementarne. Zajednički trebamo raditi na imidžu banaka koji nije dobar.

Osim imidža banaka, koje su ključne aktivnosti kojima se namjeravate baviti?

Na prvoj sjednici smo pokrenuli dva odbora: za gospodarstvo koji će poticati suradnju unutar HGK s ostalim udruženjima obrtnika te malih i srednjih poduzetnika. Drugi je odbor za suradnju s međunarodnim financijskim institucijama, prvenstveno s EBRD-om koji je jedan od naših suvlasnika. U našoj viziji razvoja vidimo veliku pomoć i razvoj produkata za malo poduzetništvo uz financiranje EBRD-a, EIB-a i u manjoj mjeri Svjetske banke. Do sada se dosta banaka, nažalost, nije toliko oslanjalo na korištenje tih fondova, no to će biti naš fokus u budućnosti jer smatramo da je orijentacija na europske fondove jedan od glavnih parametara za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. Također, planiramo aktivnosti vezane za financijsku pismenost poslovnih subjekata i potrošača te organizaciju edukacija na teme sprječavanja pranja novca, davanje komentara kroz radne skupine, savjetovanja? inicijative prema HNB-u i Hanfi.

U razdoblju smo rekordno niskih kamata, likvidnost je iznimna, ali je kreditiranje slabo. Zašto?

Na tržištu imate ograničen broj odličnih kompanija koje "napada" 28 banaka. Oni koji investiraju ne mogu apsorbirati što tako velik broj banaka nudi. U malom i srednjem poduzetništvu su svi opterećeni lošim kreditima, u fazi smo minimalnog rasta koji nije dovoljan da se stvari pokrenu. Vrlo pojednostavljeno rečeno, treba nam više optimizma i projekata. A sve se svodi na to da nam treba više stranih investicija za rast gospodarstva.

Kakva su vaša očekivanja od mjera HNB-a i koliko može se još može relaksirati monetarna politika?

HNB-ove repo aukcije bankama su omogućile kvalitetniji izvor sredstava u domaćoj valuti što podržava kreditni ciklus, iako bismo voljeli vidjeti proširenje liste kolaterala. Treba nastaviti aktivno sa kreditni modelima po principu dijeljenja rizika. Hrvatskoj trebaju poticajni programi na način da se porezno podrži dokapitalizacija poduzeća. Posebno se to odnosi na predstečajne nagodbe u kojima bi se dokapitalizacija mogla vezati uz participaciju u sklopu equityja, te da se obveže vlasnika da uloži kapital u tvrtku što bi ih motiviralo da utječu na poslovni model. Bez toga samo čišćenje bilance bez promjene poslovnog modela često nema smisla. 

Hypo banka se mijenja iz temelja

Hypo želi raskrstiti s utegom imidža iz prošlosti, pa spremate rebranding?

Jedan od ključnih projekata u sklopu cjelokupne promjene za ovu godinu jest rebranding banke i grupe. Pritom nećemo samo promijeniti ime i logotip već ćemo iz temelja promijeniti banku, zadržavajući stvari koje su se pokazale kvalitetnima, ali ćemo ih poboljšati, te uvesti i primijeniti nove, više standarde poslovanja, novu korporativnu kulturu te u svemu kvalitetniju uslugu. Smatramo da je vrlo važno pokazati prema van promjenu imidža, a prema zaposlenicima u pitanju promjena strategije, želimo poslati poruku kako novi vlasnik i menadžment vide banku u budućnosti. Možemo govoriti o jednoj potpuno novoj i modernijoj banci.