Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina nisu se mijenjale u odnosu na mjesec travanj, dok su na godišnjoj razini manje za 3,2 posto, objavio je CentarNekretnina.

Na Jadranu cijene su u odnosu na prošli mjesec niže za 0,7%, dok su na godišnjoj razini niže za 7,5%. Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj ukupno, u svibnju 2010. je u odnosu na travanj niža za 0,4%, a u odnosu na svibanj 2009., odnosno na godišnjoj razini, tražene cijene nekretnina su niže su za 5,0%.

Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u svibnju je iznosila 1.865 eura/m2, odnosno jednaka je kao i prethodni mjesec, odnosno 3,3% niža u odnosu na svibanj 2009.

Prosječna cijena kvadrata vikendice i apartmana na moru iznosi 1.946 eura, što je gotovo jednako kao i prethodni mjesec (-0,2%). Cijena kvadrata kuće na moru iznosi 1.584 eura, što je 1,2% niže u odnosu na prošli mjesec, a 2,4% manje nego u svibnju 2009. Prosječna tražena cijena stana na moru niža je za 1,2% u odnosu na prošli mjesec te sada iznosi 2.030 eura/m2.
CentarNekretnina uzeo je u obzir za ovaj izračun preko 355.000 traženih cijena.

Domenico Devescovi, Voditelj CentarNekretnina, kaže kako je za pretpostaviti da je volumen transakcija na tržištu nekretnina pao za preko 50 posto u odnosu na 2008. godinu, ali i da je situacija na tržištu slična onoj u prvom kvartalu prošle godine.

"U svakom trenutku postoje kupci koji kupuju nekretnine gotovinom, ali takvi su u manjini i u trenutnoj situaciji fokusirani su ponajviše na podcijenjene nekretnine na kvalitetnim lokacijama", kaže Devescovi.

Nastavlja kako je za očekivati da će se 'kreditne akcije' i trend snižavanja cijena nastaviti. Nagli rast plasmana kredita odnosno prodaje nekretnina, kaže on, nisu vjerojatni.

Kamata u banci sigurnija investicija od kupnje stana
"Većina ljudi s viškom sredstava štedi u bankama ili ulaže u nekretnine, a trenutno je kamata koju ostvaruju u banci sigurnija i bolja prilika za zaradu i održavanje likvidnosti od kupnje stana za koji očekuju pad cijene i otežan plasman u kratkom roku", kaže Devescovi. Objašnjava kako kretanja ključnih makroekonomskih pokazatelja pokazuju da se gospodarska situacija u državi pogoršava, i da u takvoj situaciji kupnja stana postaje nelikvidno ulaganje koje stanovništvo potiskuje u drugi plan.

"Vlada RH je pokušala oživjeti tržište nekretnina s poticajima za kupnju prvog stana od licenciranih izvođača, ali projekt nije uspio. S druge strane, Vlada je zaključila da je kupnja prvog stana na kredit luksuz pa je građanima uskratila pravo na povrat poreza na ime uplaćenih kamata za stambeni kredit", zaključuje.

Daljni pad cijena nekretnina u ljetnom razdoblju
Devescovi u ljetnom razdoblju očekuje daljnji pad cijena stambenih nekretnina te nastavak diversifikacije cijena nekretnina prema lokaciji i stanju nekretnine. Kriza na tržištu nekretnina najviše je, kaže, pogodovala kupcima koji više ne kupuju nekretnine sumnjive kvalitete na lošim lokacijama po nerealno visokim cijenama.

"Kupci su danas educirani, razumiju da su lokacija i kvaliteta nekretnine ključni faktori pri ocjenjivanju isplativosti investicije koju većina otplaćuje idućih 20 i više godina", poručuje.