U emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" Marić je kazao da ga čudi da lakše prodajemo tvrtke u kojima država ima veliki udio, i to ishitreno, dok se s druge strane zadržavaju tvrtke u kojima ima do jedan posto udjela.

"Hrvatska ima vlasništvo u 468 tvrtki, u više od 100 tvrtki država ima udio manji od jedan posto. Nema nikakvog opravdanog razloga da se to zadržava, ne samo u tvrtkama gdje je vlasništvo ispod jedan posto, već i u onima ispod pet i deset posto. Te tvrtke s malim udjelima državnom vlasništva ići će u prodaju putem javnih natječaja odmah poslije Nove godine", rekao je Marić

Država, naveo je, ima i velik broj poslovnih prostora, stanova, odnosno nekretnina u svojem vlasništvu, a oko 990 stanova u državnom vlasništvu prazno je i zapušteno.

U većini slučajeva ti se stanovi, također putem javnih natječaja, trebaju prodati, a prihodi od te imovine usmjerit će se u korisne svrhe, ali će se određeni broj stanova ostaviti za državne dužnosnike, za potrebe države, kazao je Marić.

Isto tako, Marić tvrdi da se tvrtke više neće niti skidati niti stavljati na popis strateških putem telefonskih sjednica. Sam popis tvrtki od strateške važnosti mijenjat će se, a trenutno se radi uvid u to. Bit će promjena, kaže, na popisu strateških društava, neke će se tvrtke maknuti, a neke staviti na taj popis.

Marić je kazao i to da je u 22 javna poduzeća potpuna blokada i da u njima treba hitno donijeti odluku o imenovanju ili predsjednika uprave ili manjeg broja članova nadzornog odbora. Potom će se u javnim natječajima, koji kreću nakon Nove godine, imenovati svi članovi i uprave i nadzornih odbora.

Do njihova imenovanja bit će prijelazno rješenje kada će se u tim tvrtkama imenovati čelnici na rok od šest mjeseci.

Bonusi i otpremnine za uprave društava u državnom vlasništvu više se neće isplaćivati na dosadašnji način da predsjednici nadzornih odbora svojevoljno odlučuju o uvjetima isplata, već će nadzorni odbori po tom pitanju dobiti upute od resornog ministarstva, kazao je Marić.

Istaknuo je i da nije dobro ni da država u nekim poduzećima ima 30 posto vlasništva, a da pritom nema svog čovjeka u nadzornom odboru.

Na pitanje što će biti s tvrtkama u kojima su već raspisani natječaji i gdje su se potencijalni kupci već javili, poput Petrokemije, Marić je rekao da se niti jedan natječaj neće poništavati, i ako je natječaj moguće provesti, on će se dovršiti.

U slučaju Petrokemije natječaj je, međutim, po njemu, vremenski neprovediv. Petrokemiji želi više zainteresiranih strateških ulagača kako bi mogla normalno poslovati.

Kazao je i da će se uskoro donijeti Strategija upravljanja državnom imovinom. Strategija se radi za idućih pet godina, no Marić kaže kako još uvijek nema ni uvid u kompletnu državnu imovinu. Isto tako, još uvijek nema niti ozbiljnije procjene vrijednosti te imovine, a posljedično niti koliko su potencijalni prihodi od te imovine.

Rekao je i kako lokalne jedinice, poput grada Zagreba, nerijetko, i to već niz godina, koriste na desetke poslovnih prostora, stanova, zemljišta koji su u vlasništvu države, a da nije reguliran odnos i nema zakonskog utemeljenja zašto s tim upravlja lokalna jedinica, a ne država.

U vojarnama vidi veliki potencijal, pogotovo jer su vojarne nerijetko locirane na prvorazrednim pozicijama, Koncesije vidi kao najpogodniji model za iskorištavanje tog potencijala.