To bi prema realnom izračunu značilo ocjenu dovoljan, a kako navode skorašnja istraživanja Štedopisa prosječni građanin zna odgovoriti tek na 6 od 10 pitanja o ovoj temi. Financijska pismenost pitanje je svjetovne važnosti, a istraživanje koje je proveo Standard & Poor′s na uzorku od 140 zemalja svijeta još 2016. godine Hrvatsku svrstava na 35. mjesto. Istraživanje pokazuje kako je na ukupnom uzorku tek 33 posto svjetske populacije financijski pismeno, a toj zabrinjavajućoj brojci pridonosi i Hrvatska.

Skandinavci najnapredniji

Prema tom istraživanju imamo 44 posto financijski pismenih odraslih ljudi, a o ovoj temi razgovarali smo s voditeljicom odjela marketinga i odnosa s javnošću iz AZ mirovinskih fondova Natašom Hrabar Kaštelan. "Ovo istraživanje pokazuje da i šire od Hrvatske, odnosno prosječno u Europi razina financijske pismenosti nije na zavidnoj razini i postoji konsenzus da na podizanju financijske pismenosti treba raditi. Stoga postoje i globalni programi kao i financijska sredstva namijenjena upravo programima dizanja razine financijske pismenosti", rekla je Nataša Hrabar Kaštelan. Najveće odstupanje od prosjeka u pozitivnom smjeru pokazuju skandinavske zemlje Danska, Norveška i Švedska. One su zauzele prva tri mjesta ljestvice financijski najpismenijih država sa 71 posto financijski pismenog odraslog stanovništva.

"Postoji visoki stupanj korelacije između sustava u kojima su programi financijske pismenosti uključeni u redovne školske programe i razine financijske pismenosti. U zemljama koje su ove teme integrirale u svoje redovne školske programe, razina financijske pismenosti je viša nego kod zemalja koje to nisu napravile", komentirala je Nataša Hrabar Kaštelan. Hrvatska se približava ovoj praksi, a osim što smo svjesni da napore treba ulagati u školski sustav, rezultati istraživanja provedeni u AZ mirovinskim fondovima pokazuju kako postoji interes po pitanju štednje, točnije mirovinske štednje u II i III stupu. Unutar AZ mirovinskih fondova rade na projektima namijenjenim svim uzrastima, a s posebnom pažnjom pristupaju projektima namijenjenim učenicima u osnovnim školama.

Jedan od takvih projekata je i Mala akademija financija koja je za cilj imala potaknuti djecu na štednju za budućnost i mirovinu, ali i naučiti ih kako odgovorno raspolagati svojim novcem. Iako se sa skandinavskim zemlja još uvijek ne možemo mjeriti, neke države Balkana i Jugoistočne Europe znatno kaskaju čak i za nama. Grčka, iako gotovo sinonim za financijsku krizu, uživa 1 posto više financijski pismenog stanovništva od nas, a Crna Gora s 48 posto nosi titulu financijski najpismenije države Balkana. Albanija i Makedonija za vidljiviji pomak moraju ulagati znatnije napore, a danas uživaju tek 14 i 21 posto financijski pismenog stanovništva.

"Pretpostavljam da je to posljedica toga što smo mi u Hrvatskoj ranije identificirali potrebu rada na financijskoj pismenosti i prije od navedenih zemalja krenuli s projektima koji imaju za cilj dizanje financijske pismenosti", osvrnula se Nataša Hrabar Kaštelan na to što su neke države još uvijek na razini koja je gotovo nedopustiva. Dok najmlađi još uvijek imaju vremena učiti, a obrazovna reforma može postati dio njihove sadašnjosti, studenti su neka znanja već trebali usvojiti.

Istraživanje Odjela za sociologiju HKS-a pod vodstvom viceguvernera Romana Šubića tražilo je odgovor na pitanje hoće li mladi biti dovoljno financijski pismeni. Rezultati su pokazali da u taj odgovor još uvijek ne možemo biti sasvim sigurni. Istraživanjem je obuhvaćeno 35 studija na sedam hrvatskih sveučilišta, a rezultati su pokazali da se čak 72 posto studenata rijetko ili čak nikada ne informira o temama vezanim za financije. Ta brojka dovodi do drugih problema, a osim što se reflektira na svjetske metrike, posljedica toga je nepoznavanje terminologije vrijednosti novca, kamata i neznanja prilikom odabira kredita.

Ne znaju ispuniti uplatnicu

Da im znanje nije na zavidnoj razini potvrđuju i sami studenti. Studentica biotehnologije iz Rijeke Maja Krištafor smatra kako je financijska pismenost mladih danas na kritičnom nivou. Smatra kako učenje o financijskoj pismenosti treba postati dijelom nastavnog kurikuluma te da je upravo to bitna karika u odgovornom planiranju budućnosti. "Iz srednjih škola izlazimo tako da ne znamo ispuniti običnu uplatnicu, a kasnije bez znanja o štednji nespremni ulazimo i u kredite. Osobno sam iz srednje škole izašla gotovo bez ikakvog znanja o financijama, ali imala sam sreću što sam na fakultetu veoma rano došla na vodeću poziciju studentske udruge i bila članica StartUp inkubatora Rijeka. Tako sam naučila većinu toga što sada znam, iako bih i sada svoje znanje ocijenila daleko od odličnog", rekla je Maja Krištafor.

Luka Basa zadarski je student prava, a svoja znanja o financijskoj pismenosti prikupio je vlastitim angažmanom. Iako student pravnog fakulteta s kolegijima koji se dotiču financija i njihove strukture studentski posao u banci podučio ga je pojmovima kojima danas spremno barata. Znanje iz financijske pismenosti danas bi ocijenio solidnom četvorkom. "Mjesta za napredak ima, a mislim da određena znanja dolaze s iskustvom. Tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja nisam se upoznao ni s osnovnim pojmovima, a za trenutno poznavanje najzaslužniji je studentski rad u banci", rekao je Basa.

Za mlade je bitno da sami donose svoje financijske odluke i da za njih preuzimaju odgovornost, a da bi to mogli moraju imati kritičnu razinu znanja s područja financija, financijskih tržišta i proizvoda mirovinskih fondova. "Naime istraživanje koja i vi spominjete pokazuju da je upravo najniža razina financijske pismenosti upravo kod mladih ljudi do 19. godine. Ti mladi ljudi će u nekoliko godina koje su pred njima trebati odabrati banku u kojoj će otvoriti tekući račun, odabrati obvezni mirovinski fond u koji će im se uplaćivati 5% bruto plaće za buduću mirovinu iz II stupa, voditi svoj osobni kućni proračun, možda će razmišljati o kreditu za stan, ili nekom obliku štednje ili investicije...

Potrebna je stimulacija

Bilo bi jako važno i dobro da ti mladi ljudi kroz redovno školovanje dobiju potrebna znanja koja će im olakšati izbore koje će morati donijeti i smanje rizike donošenja krivih odluka radi niske razine znanja. Zato je važno da se s financijskom pismenošću počne što ranije, odnosno da financijska pismenost uđe u programe redovnog i obveznog školovanja. Jedino tako možemo biti sigurni da smo napravili nešto sustavno što će obuhvatiti najširu populaciju i pomoći mladim ljudima da budu spremni donositi odluke s područja financija kada im to bude potrebno", iscrpna je bila Nataša Hrabar Kaštelan.

Ono što je nekad bila opća, pod pretpostavkom da je većina mladih pismena, postaje financijska pismenost. Posredstvom digitalne transformacije financijski sustavi postaju bliži mladima, no da bi se pobudio interes za učenjem potrebno ih je stimulirati, a sve kako bi uvidjeli da se ne radi tek o slovu na papiru.

Proizvodi sve kompleksniji

"Rekla bih da su sve vrste pismenosti bitne i da na svima treba sustavno raditi. Od opće pismenosti pa preko medijske, informatičke ili financijske pismenosti. Razvitak na svim područjima, nove tehnologije pa onda i količina informacija eksponencijalno rastu i jako je važno znati se snaći u moru informacija i odabrati najbolja rješenja. Kao i sva druga područja i financijska tržišta i proizvodi na njima se mijenjaju i postaju kompleksniji i nužno ih je poznavati kako bismo mogli donositi ispravne odluke. Odluke koje donosimo vezano uz naše sadašnje i buduće financije, a koje podrazumijevaju i određene rizike, mogu biti puno važnije i imati dalekosežne posljedice kako po nas same tako i našu obitelj, a i zajednicu u kojoj živimo, od odluka koje donosimo u nekim drugim područjima života", zaključila je Nataša Hrabar Kaštelan.