Rat u Iranu izazvao je energetsku krizu i potaknuo rast cijena, ali primat u raspirivanju inflacije mogao bi mu preoteti val ulaganja u umjetnu inteligenciju koji već ′kuha′ ispod površine, uz vjerojatno dugotrajnije posljedice, upozorava kolumnist Reutersa Mike Doolan.

Središnje banke posebno pozorno prate čak i najblaže promjene u cijenama nafte zbog rata u Iranu, vodeći računa o udaru na troškove života.

U drugom planu pak neviđena pomama za ulaganjima u umjetnu inteligenciju potiče građevinarstvo, tvorničku aktivnost i, potencijalnom cijene, uz uska grla u opskrbi diljem svijeta i nestašicu memorijskih čipova, tehnološke opreme i softvera.

Samo ove godine poslovna ulaganja u AI trebala bi premašiti 800 milijardi dolara, a u godinama koje dolaze dosegnuti i bilijune. Iznosi već utječu na dobit tvrtki, projekcije i cijene dionica, kao i na BDP u cjelini, a pomno se prate i izravni učinci na potrošačke cijene.

Javnost strahuje u prvom redu da će umjetna inteligencija dugoročno ugroziti radna mjesta, a moguće negativne posljedice uključuju i deflaciju, navodi Doolan.

Tek su malobrojni razmišljali o mogućoj višoj inflaciji koja bi vjerojatno prethodila tim mogućim negativnim posljedicama, primjećuje Reutersov kolumnist.

Prvi glasnici?

Dokument američke središnje banke s kraja travnja, koji potpisuje, među ostalima, tadašnji guverner odbora i glavni zagovornik strože monetarne politike Stephen Miran, izdvaja područje gdje procvat umjetne inteligencije možda već potiče rast potrošačkih cijena.

Autori dokumenta analizirali su vrijednosti i ukazali na moguće pogreške u mjerenju.

Istraživanje je analiziralo osjetno veća izdvajanja građana za "računalni softver i opremu" unutar indeksa osobne potrošnje (PCE), pokazatelja inflacije, i to u jeku ulaganja u umjetnu inteligenciju.

Potrošnja na tu kategoriju proizvoda ima relativno mali udio u ukupnoj košarici potrošačkih cijena, ali je između studenog i ožujka zabilježila nezapamćen rast.

Kada se isključe hrana i energija, potrošnja građana na dobra porasla je u ta četiri mjeseca u indeksu PCE za anualiziranih 5,5 posto, a softver je činio čak 2,8 postotnih bodova tog povećanja.

Njegov doprinos bio je tako za više od devet standardnih odstupanja iznad povijesnih prosjeka, navodi se u istraživanju.

Analiza jasno pokazuje da je glavni pokretač bilo povećanje cijena USB stickova za 70 posto, i to u razdoblju kada se u Južnoj Koreji intenzivirala nestašica memorijskih čipova zbog goleme potražnje u jeku gradnje podatkovnih centara širom svijeta.

Do studenog prošle godine cijene su im gotovo stagnirale, napominju autori Fedovog dokumenta.

Stvarna poskupljenja

Autori tvrde da cijene koje bilježe statističari mogu katkada navoditi na pogrešne zaključke i da ne prate tempo naglog tehnološkog razvoja i poboljšanja kvalitete proizvoda.

Analitičari pak napominju da je metodologija u izračunima statističkih vrijednosti možda upitna, ali poskupljenja su i te kako stvarna, čak i prije no što se uzme u obzir prelijevanje ulaznih troškova vođenih umjetnom inteligencijom na druge proizvode koji intenzivno koriste čipove, od automobila do energije.

"Procvat kapitalnih ulaganja u umjetnu inteligenciju potiče inflaciju", zaključuje strateg Deutsche Banka George Saravelos u bilješci od ponedjeljka.

"Nema uvjerljivih dokaza o njihovu utjecaju na tržište rada, ali puno je dokaza o inflaciji na strani potražnje", dodaje Saravelos.

Za širu javnost i za vlasti val ulaganja u umjetnu inteligenciju mogao bi donijeti dvostruki udarac, baš kao i energetski šok koji je izazvao rat u Iranu, upozorava Reutersov kolumnist.

Cijene bi kroz dulje razdoblje mogle snažno rasti i onda promijeniti smjer budući da će skupoća razoriti potražnju.

Rezultat takvog scenarija bio bi i gubitak radnih mjesta, napominje Doolan.