Na kraju ožujka ukupni su krediti stanovništvu bili 847 milijuna kuna ili 0,7 posto viši nego krajem veljače, pokazuju podaci HNB-a.

No, u odnosu na ožujak lani smanjeni su za 0,9 posto ili 1,08 milijardi kuna. Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) njihov godišnji pad dijelom pripisuju prodaji loših plasmana banaka, ali i jačanju aprecijacijskih pritisaka na kunu, jer je prema tečajnici Hrvatske narodne banke srednji tečaj eura koncem ožujka ove godine bio niži za 1,1 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Ističu i da je nakon konverzije kredita u ′švicarcima′ u eurske posljedično došlo i do veće osviještenosti stanovništva na valutne rizike, što je uz istovremeni pad aktivnih kamatnih stopa na kunske kredite rezultiralo rastom udjela kunskih kredita u ukupnom portfelju kredita stanovništvu.

Tako su krajem ožujka ove godine ukupni kunski krediti stanovništvu porasli na 51,2 milijardi kuna, čineći udio od 44 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, što je 8,5 postotnih bodova više u odnosu na isti mjesec 2016.

Jedino porasli gotovinski nenamjenski krediti

Povećanje udjela kunskih kredita, dodaju, odražava se i u strukturi plasmana stanovništvu prema namjeni, gdje je vidljivo da su gotovinski nenamjenski krediti zapravo jedina skupina kredita stanovništvu čija nominalna vrijednost bilježi godišnju stopu rasta.

Naime, uz mjesečni rast od 530 milijuna kuna ili 1,3 posto, nenamjenski gotovinski krediti stanovništvu u ožujku su bili viši za 1,5 milijardi kuna nego u ožujku lani, što predstavlja godišnji rast od 3,6 posto. Njihov udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosi 35 posto, čime su se pozicionirali na drugo mjesto, odmah iza stambenih kredita, čiji je udio u ukupnim kreditima stanovništvu 44 posto.

Stambeni krediti stanovništvu su krajem ožujka iznosili 51,7 milijardi kuna te su na godišnjoj razini bili niži za 1,4 milijarde kuna, odnosno za 2,7 posto. U strukturi stambenih kredita stanovništvu analitičari RBA zamjećuju rast udjela kunske komponente, na 22 posto, premda i dalje prevladavaju krediti indeksirani za euro, koji čine 76 posto ukupnih stambenih kredita.

Nakon konverzije CHF kredita, kažu iz RBA, ne iznenađuje podatak da je krajem ožujka ove godine manje od 3 posto ukupnih stambenih kredita, u protuvrijednosti 1,3 milijarde kuna, ostalo indeksirano za švicarski franak.

"Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju te da bi naznake oporavka kreditne potražnje zabilježene u drugoj polovini 2016. trebale utjecati i na povratak kreditne aktivnost prema ovom sektoru. Međutim, oporavak će prema našim očekivanjima biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a što je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze", zaključuju u svojoj analizi analitičari Raffeisen banke.