Luksemburg i Irska bili su i u 2022. godini na čelu EU-a po BDP-u po stanovniku iskazanom standardom kupovne moći, a Hrvatska je ponovo u društvu Latvije, uz blago smanjeni zaostatak za prosjekom Unije, pokazuju procjene Eurostata.

Luksemburški BDP po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći, bio je i lani više nego dva i pol puta veći od prosjeka EU-a, izvijestio je Eurostat u preliminarnim procjenama.

U Eurostatu čvrstu poziciju Luksemburga na vrhu ljestvice zemalja EU-a objašnjavaju velikim udjelom inozemnih radnika u radnoj snazi.

"Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku", podsjećaju u izvješću.

Njihova izdvajanja za potrošnju evidentiraju se na nacionalnim računima matičnih zemalja, dodaju.

Malta i Francuska najbliže prosjeku

Na drugom je mjestu ljestvice Irska čiji je BDP po stanovniku, iskazan SKM-om, u 2022. bio gotovo dva i pol puta veći od prosjeka u EU.

Visoka razina BDP-a po stanovniku u Irskoj djelomično se može objasniti prisustvom velikih multinacionalnih kompanija s vrijednim intelektualnim vlasništvom, podsjećaju u Eurostatu.

Ugovorna proizvodnja s tom imovinom doprinosi BDP-u dok se veliki dio prihoda vraća krajnjim vlasnicima tvrtki u inozemstvo, dodaju statističari.

S velikim odmakom ponovno slijede Danska i Nizozemska, s 36 odnosno 30 posto većim BDP-om po stanovniku od europskog prosjeka.

Blizu im je Austrija, s 25 posto većim BDP-om od prosjeka EU, te Belgija i Švedska, koje su približno za petinu iznad prosjeka.

Njemačka, najveće gospodarstvo, ima 17 posto veći BDP po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći, pokazuju tablice.

Gotovo su izjednačene s prosjekom EU-a Francuska i Malta i nadomak prosjeka u 20-članoj eurozoni koji je za četiri posto veći od prosjeka u 27-članoj Uniji.

Italija, drugo najveće gospodarstvo, lani je pak bilježila za četiri posto niži BDP po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći od prosjeka Unije. Blizu su i Slovenija i Cipar, s BDP-om za osam posto nižim od europskog prosjeka.

U Rumunjskoj, Portugalu i Mađarskoj, BDP po stanovniku niži je za 23 posto od prosjeka Unije, a slijedi Poljska, najveće gospodarstvo koje nije u sastavu eurozone, gdje je bio niži za 21 posto.

Poboljšanje u Hrvatskoj

Hrvatska je i u 2022. bilježila poboljšanje u odnosu na godinu ranije, s BDP-om po stanovniku, iskazanim standardom kupovne moći za 27 posto nižim od prosjeka u EU. U 2021. bila je 30 posto ispod prosjeka.

Najbliža je Hrvatskoj i dalje Latvija s 26 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka Unije.

Bugarska je potvrdila poziciju na začelju ljestvice s BDP-om po stanovniku 41 posto ispod prosjeka EU-a, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Osim Bugarske, lošije od Hrvatske stoje još samo Slovačka i Grčka čiji je BDP m po stanovniku iskazan standardom kupovne moći niži za trećinu od prosjeka Unije.