Danska i Nizozemska aktivirale su prvu fazu priprema za krizu u opskrbi plinom nakon smanjenih isporuka iz Rusije zbog blokirane opreme za Gazpromov plinovod Sjeverni tok 1.

Ruski dobavljač Gazprom najavio je prije tjedan dana da će smanjiti isporuke u Europu plinovodom Sjeverni tok 1 zbog, kako su naveli, kašnjenja opreme koji su poslali na remont u njemački Siemens.

Njemačka je sredinom prošlog tjedna objavila da cjevovodom Sjeverni tok 1 dobiva 60 posto manje ruskog plina, Francuska je izvijestila da joj iz Njemačke više ne stiže ruski plin, a znatno manje isporuke potvrdila je i Italija.

Njemačka je već uvela prvu fazu priprema za krizu u opskrbi plinom, a priprema i dodatne mjere kako bi smanjila potrošnju, objavila je u nedjelju agencija dpa.

I Rim bi mogao podići razinu pripravnosti za krizu u opskrbi plinom, izjavili su izvori, nakon što je energetska tvrtka Eni objavila da iz Rusije dobiva manje plina.

Opskrba plinom u Danskoj zasada je sigurna, ali građani i kompanije trebali bi smanjiti potrošnju, poručio je u ponedjeljak regulator za energiju, dodavši da je pripremio plan za slučaj krize.

„Prvo upozorenje poručuje da je moguće značajno pogoršanje u opskrbi plinom. To je signal igračima na tržištu plina da se pripreme za stvarnu krizu u opskrbi", stoji u priopćenju.

Upozorenje je prva faza kriznog plana, koji u idućim koracima predviđa ograničenje opskrbe skupine potrošača u industriji.

Naznake krize u opskrbi pojavile su se nakon što je

I Nizozemska je u ponedjeljak objavila da će aktivirati prvu fazu plana opskrbe plinom u slučaju krize, ukinuvši ograničenja proizvodnje u termoelektranama na ugljen.

Proizvodnja je bila ograničena na 35 posto kapaciteta kako bi se ograničila emisija ugljičnog dioksida. Ministar energetike Rob Jetten rekao je da će Nizozemska unatoč aktiviranju tih kapaciteta ispuniti klimatske ciljeve za 2030.

Procjenjuju da će pokretanjem termoelektrana na ugljen uštedjeti dvije milijarde prostornih metara plina godišnje.

Vlada je najavila i da u velikom plinskom polju u Groningenu do listopada 2023. planira proizvesti 2,8 milijardi prostornih metara plina. Do sada su signalizirali da bi zbog učestalih potresa proizvodnju mogli svesti gotovo na nulu.

U plinskoj godini koja završava u listopadu ove godine namjeravaju u Groningenu proizvesti 4,5 milijardi prostornih metara plina.

Iako je već smanjila potrošnju i počela nabavljati više ukapljenog plina, mogla bi se još ove zime suočiti s nestašicom.

Nizozemska je donedavno 15 posto plina uvozila iz Rusije, a nakon ruke invazije na Ukrajinu odlučila je smanjiti ovisnost o ruskom plinu.

"Uz ove mjere, manje će se novca slijevati u Putinovu ratnu škrinju", rekao je ministar Jetten.

U ponedjeljak nizozemska skladišta plina bila su popunjena oko 48 posto. Vlada je u svibnju najavila subvencije kako bi potaknula privatne tvrtke da popune ključno skladište u Bergermeeru.

Njegove rezerve pune se za nekoliko postotnih bodova tjedno, što nije dovoljno da se dosegne zacrtana popunjenost od 80 posto prije zime.