Najnoviji podaci o rastu BDP-a pokazuju da smo nakon četiri uzastopna tromjesečja njegova pada na godišnjoj razini, zapravo i formalno izašli iz recesije, komentira uz ostalo prve procjene BDP-a glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Iva Tomić.

"Nakon rekordnog pada na godišnjoj razini u drugom tromjesečju 2020., u drugom tromjesečju 2021. zabilježena je rekordna međugodišnja stopa rasta realnog BDP-a od 16,1 posto. Tako smo, prema prvoj procjeni DZS-a, nakon četiri uzastopna tromjesečja negativnog rasta BDP-a na godišnjoj razini zapravo i formalno izašli iz recesije", kaže Tomić.

Naglašava da smo sa stopom rasta od 16,1 posto u samom vrhu zemalja EU-a prema međugodišnjoj stopi rasta, zajedno sa Španjolskom, Francuskom, Mađarskom, Italijom i Portugalom, koje su, kao i Hrvatska, u istom razdoblju prošle godine pretrpjele dvoznamenkasti pad.

Izdvaja da su u drugom tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje sve kategorije BDP-a porasle, s time da su najveći doprinos dali potrošnja kućanstava i izvoz roba, za što Tomić kaže da ne iznenađuje s obzirom na već dostupne visokofrekventne pokazatelje - od industrijske proizvodnje, trgovine na malo, građevinarstva i robnog izvoza, do situacije na tržištu rada i kretanja na financijskim tržištima.

"Svi ti sektori zabilježili su rast u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje 2020., što je očekivano s obzirom da smo upravo tijekom drugog tromjesečja 2020. imali najdublje zaključavanje kada značajan dio gospodarstva, ne samo u Hrvatskoj, nije gotovo uopće radio. Iako je turistička sezona ove godine počela kasnije i uz određena ograničenja, i u turizmu su brojke u drugom tromjesečju znatno iznad onih zabilježenih u istom razdoblju 2020. Tako i stopa rasta bruto dodane vrijednosti u iznosu od 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine - uz najveći doprinos rastu djelatnosti trgovine, prijevoza i skladištenja te smještaja i ugostiteljstva - govori o značajnom oporavku svih djelatnosti", smatra Tomić.

Još i važnijim drži što su gotovo sve sastavnice BDP-a na rashodnoj i prihodnoj strani rasle i u odnosu na drugo tromjesečje 2019.

"Jedino izvoz usluga, odnosno turizam, na rashodnoj strani te određene uslužne djelatnosti uz smještaj i ugostiteljstvo na prihodnoj, još uvijek zaostaju za istim razdobljem iz 2019. To nam govori da rast gospodarstva nije posljedica samo niske baze iz covidom obilježene 2020. nego da bi mogao biti i održivijeg karaktera", ocjena je te ekonomistice iz HUP-a.

Smatra i da, iako ćemo vjerojatno još neko vrijeme kaskati za ostvarenjem iz 2019., dostupni pokazatelji za treće tromjesečje sugeriraju nastavak snažnog oporavka gospodarstva, što ide u prilog očekivanjima relativno visoke stope rasta (iznad pet posto) realnog BDP-a na razini cijele 2021. godine.

Oprez zbog pada u odnosu na prvi kvartal

S druge strane, iako se očekivalo određeno usporavanje u odnosu na prethodno tromjesečje, negativna stopa promjene sezonski prilagođenog BDP-a u iznosu od -0,2 posto u odnosu na prvo tromjesečje ove godine, koja dolazi nakon tri uzastopna tromjesečja s pozitivnom stopom promjene u odnosu na prethodno razdoblje, poziva na određeni oprez.

"Prema dostupnim podacima, sve zemlje EU zabilježile su pozitivnu stopu rasta BDP-a i na tromjesečnoj razini. Određeni inflatorni pritisci, uz moguće ponovno razbuktavanje epidemije, mogli bi dodatno usporiti oporavak. Međutim, ipak očekujemo kako će se razine cijena stabilizirati, a nadamo se i da neće doći do ponovnih ograničenja rada. Ukoliko bi do toga ipak došlo, nužno je da, kao i do sada, bude praćeno mjerama pomoći gospodarstvu tako da se ne ugrozi započeti oporavak", upozorava Tomić.

Poručuje i da za snažne i održive stope rasta treba stvoriti dodatne pretpostavke koje podrazumijevaju reforme unutar javnog sustava što uključuje reformu pravosuđa, javne uprave i zdravstvenog sustava, ali i daljnje porezno i parafiskalno rasterećenje, kao i reformu radnog zakonodavstva i obrazovanja.