Hrvatska s projektom kvantne komunikacijske infrastrukture CroQCI, vrijednim gotovo 10 milijuna eura, postavlja temelje za zaštitu nacionalne kritične infrastrukture i bolju kibernetičku sigurnost, istaknuto je u utorak na predstavljanju tog projekta.

Tim se projektom i Hrvatska jače uključuje u europske i svjetske trendove za kvantne mreže, a uz sufinanciranje iz EU fondova, NPOO-a i državnog proračuna, kazao je voditelj projekta u mreži Carnet Bojan Schmidt.

Projekt je počeo 1. siječnja 2023. i trajat će do ljeta 2025., a s obzirom na sve veće korištenje digitalnih tehnologija, interneta, ali i sve češćih kibernetičkih napada te dostupnošću sve snažnijih računala napadačima s ovime Hrvatska odgovara na te izazove, dodao je.

"Danas poznati kriptografski načini zaštite na internetu u budućnosti neće biti dostupni i dio naše nove infrastrukture bit će dio šire europske infrastrukture za podizanja temelja informacijske sigurnosti kombinirajući klasične i poznate telekomunikacijske infrastrukture s inovativnim kvantnim rješenjima koji se temelje na zakonima kvantne fizike", naglasio je Schmidt.

Objasnio je da to konkretno znači da bi te mreže trebale spriječiti bilo kakva neovlaštena ‘upadanja′ u internetske kanale, prisluškivanje, krađu osjetljivih podataka i slično.

Poseban naglasak u tome se daju državnim informacijskim infrastrukturama i to u energetici, financijama, zdravstvu, zdravstvu, telekomunikacijama i svim drugim kritičnim sektorima za funkcioniranje države.

Schmidt je rekao i da se takva infrastruktura i u svijetu sada još "pilotira", da je tehnologija u fazi ‘sazrijevanja′ i očekuje se da će u idućih dvije-tri godine ′sazrijeti′ da se produkcijski može primijeniti u telekomunikacijsko okruženje.

Od toga će, po njemu, svi imati koristi, a za sada je, zbog glomazne potrebne fizičke opreme, fokus na postojećim podatkovnim centrima od državnog interesa i da se uspostavi za kritične sektore, a uz napredak tehnologije to će koristiti i manjim institucijama i poslovnom sektoru.

Fizičar iz Instituta Ruđer Bošković Martin Lončarić naglasio je da je to veliki poduhvat te da Institut svojim radom godinama stvara temelje za tako nešto, ali i sudjelovanjem u jednom takvom velikom svjetskom projektu u Velikoj Britaniji te poslije toga, 2021., i u međunarodnoj kvantnoj komunikaciji između tri zemlje - Hrvatske, Italije i Slovenije - u sklopu sastanka zemalja G20.

"Bili su to temelji i preteča sadašnje izgradnje te infrastrukture sigurne komunikacije i otpora na napade kvantnih računala koji se također sada razvijaju i uskoro očekuju u svijetu te će biti kadri razbiti sigurnost na internetu kakvu sada poznajemo. Tada rješenje pruža kvantna fizika i enkripcija, koju ćemo ugraditi u hrvatsku infrastrukturu", poručio je Lončarić.

Strateški važnim za državu taj je projekt označio i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, dodajući da je i cilj Digitalnog desetljeća EU do 2030. imati kvantno računalo i tehnologije za prijenos podataka u kvantnim mrežama kojima će se osigurati sigurnija komunikacija i zaštita podatkovnog prometa.

"Tu je riječ o inovativnom pristupu spajanja mreža koje onemogućuju ‘upade′ u podatke, a moramo biti svjesni da internet postaje sve opasnije mjesto i treba se educirati i iskoristiti i umjetnu inteligenciju i druge digitalne tehnologije da se bolje zaštitimo", zaključio je Gršić.