Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ne očekuje lančanu reakciju poskupljenja zbog deregulacije cijene goriva, rekla je u utorak glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber.

Na pitanje hoće li ukidanje regulacije cijene goriva dovesti i do dizanje cijena usluga i lančane reakcije u vidu rasta cijena, odgovorila je da ne očekuje dizanje cijena usluga, kao ni lančanu reakciju, jer je cijena naftnih derivata na tržištu stabilna.

Bitnim smatra "lagani izlazak" iz mjera ograničenja cijena struje i plina i njihovo zadržavanje za socijalno ugrožene građane.

"Socijalno ugroženim građanima treba pomoći, ne samo kroz subvencioniranje nego kroz podmirivanje svih troškova života i stanovanja (...), da im se omogući život dostojan čovjeka", rekla je Weber, koja je sudjelovala na predstavljanju istraživanja o uporabi umjetne inteligencije u Hrvatskoj.

Većini građana koji mogu platiti svoje račune, porezni obveznici sada subvencioniraju, primjerice, struju, kao i iznajmljivačima koji imaju veću potrošnju struje zbog klime, upozorila je.

"Doista ne vidim razloga zašto bi HEP i takvim korisnicima isporučivao struju po nižim cijenama", rekla je Weber.

Smatra da zbog takvog pristupa Hrvatska ostaje bez potencijala ulaganju u elektroenergetsku mrežu koja su "nasušno potrebna" jer, kako je rekla, "nema rasta, novih pogona i tvornica te značajnijeg iskoraka i značajnog ulaganja u elektroenergetsku mrežu".

HUP prema njezinim riječima očekuje da Vlada razmotri i odluku o zamrzavanju cijena određenih proizvoda u trgovinama.

"Nekoliko puta pozvali smo Vladu da odustane od zamrzavanja cijena 70 proizvoda u dućanima, posebno zbog toga što su na taj način najviše ugroženi mali kvartovski dućani, gdje su uglavnom prisutni obiteljski biznisi. Oni koji imaju manje SKU-jeva ( kodovi pojedinačnih artikala, op.ur.) na policama, izrazito su ovisni o osnovnim namirnicama i kao takvi su puno više ugroženi", rekla je.

Kada je riječ specifično o gorivu, rekla je da je ono u uvjetima regulacije na domaćim benzinskim postajama bilo znatno jeftinije od svih zemalja u okruženju te je državni proračun gubio prihode, a porezni obveznici subvencionirali turiste i strane državljane.

Dodala je da su tako na gubitku bili i proizvođači i distributeri naftnih derivata, jer su radili s vrlo niskim maržama u odnosu na konkurente u okruženju, što im je suzilo prostor za investicije, ulaganje u istraživanje i razvoj i dizanje plaća.