Usporedo s povećavanjem koncentracije u hrvatskom bankarskom sektoru zabilježeno je povećanje stabilnosti sustava i smanjenje kamatnih marži
Hrvatska je ispod europskog prosjeka prema pokazateljima koncentracije u bankarstvu za skupinu malih zemalja, pa tvrdnje o visokoj koncentraciji bankarskog sektora u Hrvatskoj nisu utemeljene. To je glavni rezultat danas predstavljene analize 'Okrupljavanje u bankarstvu: o složenosti veze između koncentracije i konkurencije u europskom okviru' koju je za HUB izradio Velimir Šonje iz tvrtke Arhivanalitika. Koncentracija bankarstva u Hrvatskoj je, prema njegovim podacima, slična kao u Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Danskoj i Sloveniji.
Šonje u svojoj analizi iznosi podatke temeljene na dvije mjere koncentracije, a obje se temelje na podatcima o aktivi banaka. Prema Hirschmann-Herfindahlovom indeksu aktive kreditnih institucija, Hrvatska je s vrijednošću 1.358 u 2005. godini, bila iza prosječne vrijednosti za male zemlje, koja je iznosila 1.605. Drugi, CR5 indeks, koji uzima u obzir tržišnu poziciju pet vodećih banaka, za Hrvatsku iznosi 74, a za skupinu malih zemalja 75, rekao je Šonje.
Šonje tvrdi da je usporedo s povećavanjem koncentracije u hrvatskom bankarskom sektoru, zabilježeno povećanje stabilnosti sustava i smanjenja kamatnih marži. Isto tako, kaže Šonje, analiza nije pokazala opravdanost pretpostavke da veliki tržišni udjeli banaka vode ka njihovoj tržišnoj dominaciji.
Trend okrupnjavanja u bankarskom sektoru u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, će se nastaviti, kao rezultat pokušaja europskih banaka da se zajedničkim snagama odupru konkurenciji s drugih kontinenata. Koncentracije, smatra on, donose manje transakcijske troškove, a ubrzane su i stvaranjem zajedničkog europskog financijskog tržišta.