Europska komisija u utorak je pozitivno ocijenila hrvatski Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025.-2028. (NSFSP) i nacrt proračunskog plana za 2025. godinu.

Komisija je u utorak u Strasbourgu na svojoj zadnjoj sjednici u ovom mandatu objavila u okviru jesenskog paketa europskog semestra svoje ocjene srednjoročnih fiskalnih i strukturnih planova država članica.

Po pravilima novog, revidiranog Okvira za ekonomsko upravljanje EU, koji je stupio na snagu 30. travnja ove godine, države članice dužne su dostaviti Komisiji svoje nacrte proračunskih planova za sljedeću godinu te srednjoročne fiskalne i strukturne planove. Od 20 država članica europodručja, njih 17 dostavilo je Komisiji svoje nacrte proračunskog plana za sljedeću godinu. Tri države članice, Austrija, Belgija i Španjolska, zbog unutarnjopolitičkih razloga još nisu u svojim parlamentima donijele proračunske planove za sljedeću godinu.

Od tih 17 nacrta proračunskih planova za sljedeću godinu, Komisija je ocijenila da su njih osam (Hrvatska, Grčka, Cipar, Latvija, Slovenija, Slovačka, Italija i Francuska) u skladu s preporukama unutar novog fiskalnog okvira EU-a.

Za proračunske planove Estonije, Njemačke, Finske i Irske ocijenjeno je da "nisu u potpunosti" u skladu s fiskalnim preporukama koje je dobila svaka od njih, jer će njihovi neto-rashodi biti iznad odgovarajućih gornjih granica. Ujedno, Komisija je ocijenila da Luksemburg, Malta i Portugal nisu u potpunosti u skladu s preporukama iako su njihovi neto rashodi predviđeni unutar gornjih granica, međutim takvu su ocjenu dobili jer ne ukidaju hitne mjere energetske potpore do zime 2024.-2025., kako im je preporučeno.

Negativne ocjene dobila je Nizozemska jer su njezini planirani neto-rashodi iznad gornjih granica, a jednako je ocijenjena i Litva.

Hrvatska je među većinom država članica čiji su srednjoročni fiskalno-strukturni planovi ocijenjeni pozitivno. To znači da njihovi planovi ispunjavaju zahtjeve iz novog Fiskalnog okvira i da je njima utvrđen vjerodostajan fiskalni smjer koji jamči smanjenje duga ili njegovo zadržavanje na razboritim razinama

Hrvatska je, kao zemlja čiji je proračunski manjak ispod gornje dopuštene granice od tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, dobila u lipnju tzv. Tehničku informaciju koja definira njen fiskalni cilj za 2028. godinu u terminima primarnog strukturnog salda (-0,4 posto) BDP-a), a koji osigurava da i 10 godina nakon završetka razdoblja NSFSP-a, proračunski manjak i javni dug vjerodostojno ostanu ispod utvrđenih referentnih vrijednosti.

NSFSP je dokument koji obuhvaća razdoblje od 4 godine, uz njegovo moguće produženje za još 3 godine. Uključuje prikaz makro-fiskalnog okvira s naglaskom na fiskalnu prilagodbu i fiskalne ciljeve te odgovarajućih reformskih i investicijskih politika koje je potrebno provesti u svrhu ostvarenja spomenutih ciljeva. O provedbi dokumenta države članice bit će dužne izvještavati jednom godišnje.

Komisija ocjenjuje hoće li na temelju tih planova neto putanja rashoda osigurati da javni dug ostane ispod 60 posto BDP-a do 10 godina nakon razdoblja prilagodbe ili će se dug staviti pod vjerojatnu silazna putanja do kraja razdoblja prilagodbe.