Premijer Zoran Milanović, sudjelujući kao promatrač na svom prvom summitu Europske unije u ponedjeljak u Bruxellesu, izjavio je da će Hrvatska prilično stroge uvjete novog Fiskalnog pakta početi primjenjivati i prije nego što se to od nje zatraži.

Milanovićeva najava lako se može okarakterizirati ambicioznom jer novi Fiskalni pakt Europske unije uvjetuje da deficit zemlje ne smije biti veći od 0,5 posto BDP-a, a javni dug od 60 posto BDP-a.

Naime, Hrvatska će ove godine, prema prošli tjedan objavljenim fiskalnim smjernicama, imati deficit od 2,7 posto BDP-a. Taj bi deficit ispunjavao stare kriterije Europske unije, one iz Maastrichta, koji su udarili temelje eurozone, a prema njima je proračunski deficit mogao iznositi do 3 posto BDP-a, ali je daleko od novih uvjeta.

Ustavne promjene

Osim toga, Fiskalni pakt zahtjeva da se pravila o proračunskoj disciplini ugrade u Ustav ili ustavni zakon, Europskom sudu pravde omogućit će da nadgleda poštovanje kriterija i kažnjava prekršitelje, a Europska komisija dobit će još važniju ulogu i moći 'češljati' proračune pojedinih članica Unije.

Domaći analitičari pozdravili su najavu ranijeg priključivanja Fiskalnom paktu, koji će potpisati 25 od 27 aktualnih članica Europske unije. Ujedinjeno Kraljevstvo odbacilo ga je još na summitu u prosincu, kada je i dogovoren, i to prije svega zbog poreza na financijske transakcije, a u ponedjeljak je od pakta odustala i Češka, čiji se premijer Petr Nečas pozvao na ustavne teškoće u njegovu prihvaćanju.

"Super odluka"

Ekonomski analitičar Hypo Aple Adria Banka Hrvoje Stojić izjavio je da je to odlična odluka i da će pristupanje novom fiskalnom paktu, ako se dogodi, pridonijeti stabilizaciji javnih financija.

Glavni ekonomist Société Générale - Splitske banke Zdeslav Šantić upozorio je pak da Hrvatska ima sve manje prostora za financiranje deficita i da je bolje sudjelovati u europskim inicijativama. Šantić očekuje da će pristupanje Fiskalnom paktu donijeti veće povjerenje investitora i jeftinije zaduživanje.

Žarko Buzuk iz OTP Investa ističe da bi i domaće tržište kapitala pristupanje paktu pozitivno protumačilo jer bi se tako poslala poruka da će se javne financije dovesti u red.

U tom je kontekstu spomenuo skandinavske zemlje koje već imaju članke ustava koji reguliraju fiskalnu disciplinu, što pokazuje njihovu ozbiljnost koju tržište prepoznaje i honorira. Naime, posljednjih mjeseci, točnije od razbuktavanja dužničke krize u eurozoni, skandinavske su zemlje, prvenstveno Švedska i Norveška, dobile status sigurnog utočišta za kapital.

Velika šteta

S druge strane, ekonomist i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić kaže da Hrvatska nije spremna za pristupanje Fiskalnom paktu i da joj se takvim potezom vežu ruke. Tvrdi da Hrvatska već trpi veliku štetu zato što je fiksirala monetarnu politiku, a fiksiranje fiskalne politike pretvorilo bi je u "plivača s velikim teretom koji pliva vezanih ruku i nogu jer smo si fiksiranjem monetarne politike zavezali noge, a fiksiranjem fiskalne politike ruke".

Jurčić je ipak rekao kako bi mu pristupanje paktu bilo prihvatljivo ako bi se njegove mjere usvajale tijekom duljeg razdoblja, primjerice 10 godina, i ako bi u njemu bilo mjesta za fleksibilnost, a rezultirao bi stabilnošću. No naglasio je da čak i u tom slučaju Fiskalni pakt nije dovoljan.

Odgovarajući na pitanje hoće li Vlada uvjete Fiskalnog pakta pokušati iskoristiti u pregovorima sa sindikatima, i to kao izgovor kojim će opravdavati neispunjavanje zahtjeva, Jurčić je odgovorio da hoće, ali da to neće puno pomoći jer sindikati mogu imati razumijevanja za Vladu, ali moraju ostvariti svoje ciljeve.

Stojić je pak kao još pozitivan detalj u prihvaćanju pakta naveo kako on sadrži mnogo mjerila za konkurentnost te da će omogućiti brže provođenje strukturnih reformi. Objasnio je kako je zabluda da se strukturne reforme provode samo u nerazvijenim i slabo razvijenim zemljama, njihova brzina i opseg rastu upravo u razvijenom svijetu.

Za burzu ima i loših vijesti

Kamen spoticanja zbog kojeg je britanski premijer David Cameron odbacio novi europski ugovor, famozni porez na financijske transakcije, ne bi bio dobra vijest ni za hrvatsko tržište kapitala.

Buzuk kaže da je domaće tržište kapitala još u ranoj fazi razvoja i jako malo pa mu porez ne bi dobro došao. Po njegovim riječima, porez na financijske transakcije imao bi smisla ako bi ga prihvatila većina relevantnih zemalja, kao što su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo ili Japan.

Međutim, naglasio je da je Hrvatska unutar EU zbog čega moramo igrati prema pravilima.