Hrvatski javni dug krajem prvog tromjesečju ove godine dosegnuo je 288,5 milijardi kuna, što čini 87,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazalo je u srijedu izvješće europskog ureda za statistiku Eurostat, a s obzirom na njegov rast, iz Ministarstva financija poručuju da pripremaju strategiju upravljanja javnim dugom.

Ti izvješće u skladu je s podacima o dugu opće države koje je početkom srpnja objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Iako Hrvatska po visini udjela javnog duga u BDP-u nije na vrhu Eurostatove liste, pa tako osam članica ima i veći postotak udjela duga, pri čemu najveći Grčka - 168,8 posto - i Italija - od 135,1 posto, Hrvatska je među zemljama s najbržim rastom toga udjela.

U odnosu na kraj četvrtog kvartala 2014. godine, udio hrvatskog javnog duga u BDP-u porastao je za 2,6 postotna boda. Brži rast tog udjela imale su tek Belgija i Italija, za 4,5 odnosno 3 postotna boda.

U odnosu, pak, na prvo tromjesečje prošle godine, postotak udjela javnog duga Hrvatske u BDP-u porastao je za 6,2 postotna boda. Brži rast tog postotka u tom je razdoblju bilježila tek Bugarska, uz rast za 10 postotnih bodova.

Za glavnog ekonomista Splitske banke Societe Generale Zdeslava Šantića, rast hrvatskoga javnoga duga bio je očekivan s obzirom na izdanje međunarodne obveznice u ožujku u iznosu od 1,5 milijarde eura.

"Hrvatska se već sada ističe kao članica Europske unije u regiji koja ima najviši javni dug. Ali, ono što zapravo zabrinjava je dinamika rasta tog javnog duga, koja pokazuje da ga je izuzetno teško kontrolirati. Zabrinjavajući je i strukturni manjak u proračunu, koji unatoč činjenici da smo ušli u proceduru prekomjernog deficita (EDP) ostaje i dalje velik, a ukoliko uzmemo u obzir da su srednjoročne perspektive gospodarskog rasta Hrvatske dosta skromne, kao i negativne demografske trendove s kojima se Hrvatska suočava, onda dolazimo do toga da će taj rast javnog duga biti dosta teško usporiti, odnosno zaustaviti", rekao je Šantić.

Upozorio je kako treba imati na umu da vrijeme relativno jeftinog kapitala na svjetskim financijskim tržištima neće potrajati vječno, a kada dođe do rasta kamatnih stopa, Hrvatska bi se mogla susresti sa znatno otežanim, odnosno skupljim zaduživanjem.

"S obzirom da nam predstoje izbori, jako je teško očekivati konkretne uštede u ovoj godini, pa ako se dosadašnji trendovi zadrže, možemo očekivati da bi do kraja ove godine mogao narasti na oko 90 posto BDP-a", zaključuje Šantić.

U pripremi strategija upravljanja javnim dugom

Iz Ministarstva financija, pak, u srijedu poručuju da se priprema strategija upravljanja javnim dugom kako bi efikasno njime upravljali i dugoročno osigurali stabilne i uredne javne financije.

"Ograničavanje zaduživanja javnih poduzeća koje se planira uvesti i njihovo restrukturiranje, koje se već provodi, svakako će pridonijeti dugoročnom rješavanju problema javnog duga. Hrvatska provodi mjere preuzete u sklopu procedure prekomjernog deficita (EDP) i planira ih izvršiti u skladu s preuzetim obvezama. Očekujemo da će provođenje navedenih aktivnosti pridonijeti stabiliziranju javnog duga u nadolazećim godinama", navode iz Ministarstva financija.