Hrvatski javni dug iznosio je na kraju trećeg tromjesečja prošle godine 285,9 milijardi kuna, što čini 85,9 posto BDP-a, 0,2 postotna boda više nego u prethodnom kvartalu, pokazuje izvješće Eurostata.

Prema u petak objavljenom izvješću europskog statističkog ureda, javni dug Hrvatske bio je na kraju lanjskog rujna oko 2,9 milijardi kuna veći nego na kraju drugog kvartala, kada je iznosio 283 milijarde kuna.

U odnosu, pak, na treće tromjesečje 2014. godine, u trećem lanjskom kvartalu dug je bio veći za gotovo 16 milijardi kuna, pa je njegov udjel u BDP-u porastao za 3,6 postotnih bodova, s 82,3 na 85,9 posto BDP-a.

"Očekujemo da će u zadnjem kvartalu prošle godine javni dug dosegnuti oko 88 posto BDP-a zbog novih zaduženja u tom razdoblju", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).

Ističe da je javni dug, s obzirom na razinu gospodarstva i dinamiku rasta, previsok te sputava stabilni i održivi oporavak.

"Javni dug jednostavno odražava fiskalnu politiku u nizu proteklih mandata, odnosno predstavlja nagomilane proračunske deficite. On je jedan od osnovnih razloga zašto je rejting države dva stupnja ispod investicijske razine te je stoga ključno područje kojim se mora pozabaviti nova vlada", zaključuje Zrinka Živković-Matijević.

Po rastu udjela javnog duga u BDP-u za 3,6 postotnih bodova na godišnjoj razini Hrvatska se smjestila među članice EU-a s najvećim rastom tog pokazatelja.

Ispred Hrvatske su samo Slovenija, s rastom za 6,2 postotna boda, Austrija, za 4,6 postotnih bodova, i Cipar, za 4,1 postotni bod, dok je Češka, kao i Hrvatska, zabilježila rast za 3,6 postotnih bodova.