Povodom obilježavanja Svjetskog tjedna ulagatelja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) provela je online anketu putem edukativnog portala i društvenih mreža Novac za sutra, u vezi ulaganja građana na financijskom tržištu i njihovoj percepciji rizika. Rezultati slučajnog uzorka pokazali su da je među ispitanicima ipak manji dio onih koji su spremni na visoke rizike radi brze zarade i koji razmišljaju isključivo o brzoj dobiti, bez da pritom uzimaju u obzir i potencijalne gubitke.

Gotovo 50 posto ispitanika u anketi ulagalo je na financijskom tržištu, od čega njih 40,9 posto ima značajnija iskustva, dok njih 9,4 posto ima nešto iskustva s takvim ulaganjima. Preostala polovica nije ulagala na financijskom tržištu. U skladu s time 42,5 posto ispitanih objektivno je ocijenilo svoje poznavanje financijskih tržišta kao loše, dok je njih 48,8, vjerojatno iskusnijih, sebe ocijenilo kao dobrog poznavatelja, a njih 8,7 posto kao izvrsnog znalca financijskog tržišta.

Zanimljivo je vidjeti i da je inflacija potaknula hrvatske građane na to da počnu razmišljati o zaštiti vrijednosti svoje imovine, uzimajući u obzir i moguće ulaganje na financijskom tržištu. Tako je njih 32,7 posto odgovorilo da će ulaganjima na financijskom tržištu pokušati ostvariti zaštitu od inflacije, a tome treba pridodati i 34,1 posto onih koji do sada tamo nisu ulagali, ali su počeli o tome razmišljati, s ciljem anuliranja inflacije. Tek je 34,1 posto ispitanika odgovorilo je da neće ulagati na financijskom tržištu, bez obzira na inflaciju. Pri tome se najveći dio njih izjasnio da bi ulagao u dionice i investicijske fondove, i to njih 61,4 posto, njih 23,6 posto bi ulagalo u obveznice, a tek 15 posto bi izabralo kriptoimovinu.

Kod financijskog ulaganja većini od 44,4 posto je najvažnije da im se ponudi neka garancija minimalne sigurnosti, njih 28,6 posto bi se oslonilo na dobrog financijskog savjetnika, a 27 posto razmišlja u smjeru ostvarivanja dobre zarade u kratkom roku. Pritom bi polovica (49,6 posto) jednaku pažnju obratila i na potencijalnu zaradu ali i na potencijalni gubitak, dok se ostatak dijeli na one koji bi se fokusirali prvenstveno na dobitak (26 posto) i one koje najviše brine gubitak, a manje im je važna sama dobit (24,4 posto).

Kada im netko spomene riječ rizik 37,3 posto ispitanika osjeća neugodu, 24,6 posto nije sigurno, a 38,1 posto se sasvim dobro nosi s time. Na pitanje da li razmatraju ulaganje u visokorizičnu imovinu samo zato da bi ostvarili visoku dobit u kratkom roku većina od 56,8 posto odgovorila je negativno, njih 24,8 posto nije bilo sigurno, a manji dio od 18,4 posto odgovorilo je potvrdno. To je i u skladu s odgovorima na pitanje da li bi rado izabrali investiciju koja nosi manje ali sigurno prinose, od one koja nosi visoke, ali manje sigurne prinose. Samo 15,6 posto ispitanika reklo je da bi preferiralo visoke i manje sigurne prinose, dok je 52,3 posto ispitanika odgovorilo u korist sigurnosti. Oko jedne trećine, njih 32 posto, nije se moglo odlučiti.