Hrvatsku gaming industriju u 2023. godini nije zahvatio svjetski trend otpuštanja nego je zapošljavano više nego u 2022., ali su ukupni prihodi i dobit bili manji nego u godinama pandemije kada se više igralo, rečeno je u utorak na konferenciji za medije, na kojoj je najavljen i sajam Reboot InfoGamer.

Na konferenciji telekoma A1 Hrvatska, Klaster proizvođača hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA) predstavio je analizu hrvatske industrije gaminga ili videoigara za 2023., pri čemu je tajnik tog Klastera i direktor Gamechuck studija Aleksandar Gavrilović naglasio da je u toj godini zaposleno 532 ljudi ili 30-ak više nego u 2022. Kada se dodaju samozaposleni i suradnici, taj broj je puno veći.

Ukupni prihodi industrije u 2023. godini pali su na 56,6 milijuna eura, s 61,8 milijuna eura koliki su bili u 2022. i 2021., dok je ukupna neto dobit smanjena za oko deset posto, na 10,3 milijuna eura. To je Gavrilović ocijenio dobrim, s obzirom da je za cijelu industriju u svijetu prošla godina bila jako teška. Smatra da pad nije drastičan i strukturni, nego više stabilizacijski nakon pandemije.

Prihodi bi bili i veći da primjerice nema dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, poručio je Gavrilović. Dodao je kako procjene za 2024. idu u smjeru 2023., ali je rano za dublje ocjene.

Analizom za 2023. obuhvaćeno je više od 60 tvrtki koje se primarno ili dijelom bave videoigrama. Među njima je u 2023. bilo dvostruko više nego u 2019. ili ukupno 16 onih koje su zapošljavale više od deset ljudi, što je ocijenio već "vrlo ozbiljnim poslom". Od njih su u top deset s najvećim udjelom u ukupnim prihodima Nanobit, Pine Studio, Gamepires, Croteam, DEV, Fury Studios i druge.

Zanimljivim je Gavrilović označio to što je 2023. bila prva godina u kojoj top deset tvrtki ne drže oko 90 posto svih prihoda nego je to sada manje, kao i to što je toj industriji u Hrvatskoj zaposleno oko 30 posto žena, što je jedan od najvećih postotaka u Europi.

Od izazova odnosno problema, osim dvostrukog i oporezivanja rada, analiza je dala vrlo nisku ocjenu poslovnoj klimi u Hrvatskoj, zbog čega mnogi razmišljaju o preseljenju tvrtke u neku drugu zemlju, a nedostaje i financiranja tj. investicija, jer iako HAVC i Ministarstvo kulture i medija financijski podržavaju gaming to je ipak premalo za ozbiljniji posao razvoja i plasmana igre na tržište.

Stoga su i investicije u padu, a oko 70 posto anketiranih smatra da će ratna stanja u svijetu negativno utjecati na poslovanje, kao i globalna kriza u IT sektoru.

"Studiji najčešće sami ulažu u svoje proizvode tj. igre te ih oko 46 posto planira uložiti u razvoj novih igara, ali problem su u izdavači, najčešće iz SAD-a, Švedske i drugi, koji uzimaju vrlo visoke provizije i s kojima oko 70 posto ispitanih nisu zadovoljni", rekao je Gavrilović.

Napominje da se u dosta igara koristi umjetna inteligencija, većinom za ilustracije, neki narativ ili testiranje.

Jubilarni 10. sajam Reboot InfoGamer najveći do sada

Trenutno se u Hrvatskoj razvija oko 150 igara, a cijena se kreće od 10 do 40 dolara. Većina igara bit će predstavljena na jubilarnom 10. izdanju najvećeg regionalnog sajma videoigara Reboot InfoGamer powered by A1, koji će se održati na Zagrebačkom velesajmu (ZV) od 14. do 17. studenoga (kada je i Interliber).

"To će biti najveći sajam do sada u četiri hale ZV-a, s više od sto izlagača i oko dvije stotine igara. Očekujemo dobru posjećenost zbog mnogo sadržaja", najavio je suosnivač i direktor tvrtke Reboot i sajma Damir Đurović.

U sklopu sajma održat će se 14. finale regionalnog esport natjecanja Adria lige čiji je poktrovitelj A1 Hrvatska.

A1 je ove godine povećao nagradni fond za to i dodatno studentsko natjecanje na ukupno 42 tisuće eura, rekla je Diana Svalina iz marketinga A1.