Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u zadržao se i u prvom tromjesečju znatno ispod europskog prosjeka, pokazalo je u ponedjeljak izvješće europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je u prvom tromjesečju 88,7 posto i bio je, prema revidiranim podacima, veći za pola postotnog boda nego na kraju prošle godine.

Isti rast bilježio je i EU, gdje je dosegnuo 82 posto BDP-a, izračunali su statističari.

U odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje udio duga u BDP-u eurozone smanjen je pak za 1,4 postotnog boda i za 0,8 postotnih bodova u EU.

Veći udio duga u BDP-u u odnosu na kraj prošle godine odražava posustajanje europske gospodarske aktivnosti.

Na kraju ožujka bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 12,926 bilijuna eura, a na razini EU-a 14,1 bilijun eura.

Hrvatska uz bok Njemačkoj

U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju ožujka iznad propisanog plafona od 60 posto, pokazuju podaci. Na kraju prošle godine ′probilo′ ga je 17 zemalja.

Najviši je ponovo bio u Grčkoj, gdje je premašio BDP za otprilike 60 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za 37,7 posto.

U Francuskoj, Španjolskoj i Belgiji bio je otprilike 10 posto veći od BDP-a, a u Portugalu izjednačio se s vrijednošću gospodarske aktivnosti.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju ožujka iznosio 49,52 milijarde eura i bio je veći za 1,27 milijardi eura nego na kraju prošle godine. Iskazan udjelom u BDP-u, porastao je na kraju ožujka na 63,3 posto, sa 63,1 posto na kraju prosinca.

Na kraju prošlogodišnjeg ožujka iznosio je 48,4 milijarde eura, što je tada odgovaralo 68,6 posto BDP-a.

Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u i u prvom tromjesečju bila Njemačka gdje je iznosio 63,4 posto.

Najmanji je bio u Bugarskoj, gdje je iznosio 22,6 posto BDP-a, a blizu je i Estonija s udjelom duga u BDP-u od 23,6 posto.

Oštar pad u Portugalu

Na kraju ožujka udio duga u BDP-u bio je u 20 zemalja EU-a veći nego na kraju prošle godine, a najviše je porastao u Slovačkoj, za 4,6 postotnih bodova. Blizu je i Estonija gdje je uvećan za četiri postotna boda.

Hrvatska je s udjelom javnog duga u BDP-u većim za 0,3 postotna boda nego na kraju prošle godine, prema izračunima Eurostata, uz bok Danskoj i blizu europskog prosjeka.

Najviše se u odnosu na kraj prošle godine smanjio u Grčkoj, za za 2,1 postotni bod.

Usporedba s prvim prošlogodišnjim tromjesečjem pokazuje pak povećanje udjela javnog duga u BDP-u u 12 zemalja, a daleko je najviše porastao u Estoniji, za 6,3 postotna boda.

Slijedi Finska gdje je uvećan za 4,2 postotna boda.

Najviše se pak smanjio u Portugalu, za 12 postotnih bodova. U stopu ga prati Grčka sa smanjenjem udjela duga u BDP-u za 9,6 postotnih bodova u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje.

Zamjetno je smanjen i na Cipru, za 6,8 postotnih bodova.

Eurostat u skupini izdvaja i Hrvatsku sa smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u prvom tromjesečju za 5,3 postotna boda u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.