Zahvaljujući jačanju potrošnje, izvoza i investicija, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo i u četvrtom lanjskom tromjesečju poraslo više od 2 posto, ali sporije nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će krajem tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju 2015., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 1,8 do 2,6 posto.

Bilo bi to već peto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo skočilo 2,8 posto na godišnjoj razini, najviše od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine.

Porezne promjene potaknule rast plaća i potrošnje

Makroekonomisti navode u anketi Hine da se rast gospodarstva, među ostalim, zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje uspon prometa u trgovini na malo već 17 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. Pritom je u četvrtom tromjesečju maloprodaja porasla za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je njezin najbrži rast od trećeg kvartala 2007.

"Rast indeksa raspoloženja i pouzdanja potrošača potvrđen je podacima o nastavku rasta trgovine na malo i u posljednjem tromjesečju, što upućuje na to da bi osobna potrošnja mogla i četvrto tromjesečje zaredom pozitivno doprinijeti oporavku", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Pritom ističe kako se rast potrošnje, među ostalim, zahvaljuje poreznim promjenama početkom 2015., koje su potaknule rast plaća.

Prema podacima DZS-a, u prvih 11 mjeseci prošle godine prosječna neto mjesečna plaća u pravnim osobama iznosila je 5.705 kuna, što je realno 3,9 posto više u odnosu na isto razdoblje 2014. godine.

"Osim rasterećenja osobnog dohotka ostvarenog poreznim izmjenama i izostanka inflatornih pritisaka, rast maloprodaje zasigurno je i posljedica produljenja turističke sezone, zaustavljanja negativnih trenova na tržištu rada te poraslih očekivanja", navodi se u anketi Hine.

Izvoz raste brže od uvoza

Pozitivno na gospodarstvo utječe i rast izvoza. Prema podacima DZS-a, Hrvatska je u cijeloj 2015. izvezla roba u vrijednosti od 87,6 milijardi kuna, što je 10,7 posto više nego u 2014. godini.

To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao 7 posto, dosegnuvši oko 140 milijardi kuna.

"Očekujemo pozitivan doprinos neto izvoza na BDP, ali vjerojatno ne tako snažan kao što je bio u trećem kvartalu", navodi se u anketi Hine.

Očekuje se nastavak rasta investicija

Pozitivno bi na BDP trebalo utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja neprestano raste već 11 mjeseci zaredom, što je najdulji niz rasta od 2007. godine. Pritom je u četvrtom tromjesečju proizvodnja porasla za 3,3 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Većina makroekonomista očekuju i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u trećem lanjskom tromjesečju porasle za 2,2 posto na godišnjoj razini, drugi kvartal zaredom.

"Očekujemo i pozitivno kretanje investicijske aktivnosti, s obzirom da građevinska aktivnost ukazuje na zaustavljanje pada, dok je korištenje EU fondova poboljšano", navodi jedan od makroekonomista.

I dok se od investicija očekuje pozitivan doprinos BDP-u, analitičari nisu sigurni u pozitivan doprinos državne potrošnje, koja je u prethodnom kvartalu porasla za 0,6 posto na godišnjoj razini.

"Privatni sektor je vjerojatno podržao blagi rast bruto investicija. No, državna je potrošnja vjerojatno bila obuzdana neriješenim postizbornim rezultatom", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Rast BDP-a u 2015. znatno veći nego što se očekivalo

Nakon što je u prvom tromjesečju prošle godine BDP porastao za 0,5 posto, u drugom za 1,2, a u trećem za 2,8 posto, u prvih devet mjeseci 2015. BDP je bio realno veći za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

S obzirom da se očekuje znatan uspon gospodarstva i u posljednjem lanjskom kvartalu, jasno je da će rast BDP-a biti znatno veći nego što se očekivalo. Na početku 2015. procjene rasta gospodarstva kretale su se između 0,2 i 0,5 posto.

U svakom slučaju, 2015. će biti prva godina rasta gospodarstva nakon šest godina recesije, a nastavak uspona BDP-a očekuje se i u ovoj godini.

EK najoptimističnija u vezi rasta u 2016.

Pritom je najoptimističnija Europska komisija, koja je nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2016. godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je, pak, procjenu rasta BDP-a u ovoj godini s prethodnih 1,5 na 1,8 posto.

Osam makroekonomista u anketi Hine nešto je opreznije, pa u prosjeku u ovoj godini očekuju rast gospodarstva od 1,2 posto. Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 1 do 1,5 posto.

"Pozitivan doprinos očekujemo od osobne potrošnje, koja bi trebala biti podržana i pozitivnim očekivanjima od turističke sezone. Očekujemo i nastavak pozitivnog doprinosa neto izvoza roba i usluga, ali i investicija", navodi se u anketi Hine.

Međutim, puno toga ovisit će o vanjskom okruženju, poput rasta gospodarstva EU-a, kretanja cijena nafte i kamata na svjetskom tržištu kapitala... 

"U 2016. očekujemo sporiji rast nego godinu prije zbog nešto nepovoljnijeg međunarodnog okruženja i izostanka jednokratnih mjera, poput izmjena u sustavu poreza na dohodak, koje su snažno utjecale na rast BDP-a u 2015.", navodi jedan od makroekonomista u anketi.

Ističe i kako ostaje otvoreno pitanje fiskalne konsolidacije, odnosno doprinosa države, s obzirom da Vlada još nije predstavila smjernice ekonomske politike i proračun.

"Fiskalna je konsolidacija nužna, no njezino provođenje zasigurno će u kratkom roku imati negativan utjecaj na razinu gospodarske aktivnosti", zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.