Premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade u četvrtak osvrnuo se na najnovije makroekonomske pokazatelje, prije svega na revidiranu stopu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,9 posto u 2024. godini, istaknuvši da je riječ o drugoj najvećoj stopi rasta u EU, a istaknuo je i da je BDP po glavi stanovnika sada na razini mađarskog.

"Prošle godine BDP je porastao za 3,9 posto, do sada je taj podatak bio 3,8 posto. To je druga najviša stopa rasta BDP-a u cijeloj EU, odmah iza Malte koja je imala najveći rast. U zadnje četiri godine Hrvatska ima drugi najveći kumulativni rast BDP-a u EU, od 25 posto. Usporedbe radi, cijela EU raste jedan posto, a europodručje 0,9 posto, što znači da Hrvatska raste praktički četiri puta brže od prosjeka u EU i europodručju", istaknuo je Plenković.

Napomenuo je da je stopa rasta bitna jer se iza toga krije stvarni životni standard te pojasnio da primjerice ako gospodarstvo raste samo jedan posto godišnje, Hrvatskoj treba 70 godina da udvostruči BDP, a s rastom od 3,9 posto isti napredak postiže se za 18 godina, a to znači i veće plaće i bolje mirovine.

Istaknuo je je gledano po BDP po stanovniku, Hrvatska prošle godine dosegla 77 posto prosjeka u EU i time smo iznad Slovačke, Grčke, Latvije i Bugarske, a dosegli smo razinu Mađarske.

"Politika hvatanja koraka, koja je naša politika devet godina, pokazuje rezultate. Naime, 2008. smo bili na 64 posto razvijenosti u EU, pa smo 2016. pali na 62 posto, a od kada smo mi preuzeli, u vremenu našeg prvog mandata do danas narasli smo za 15 postotnih bodova", ustvrdio je Plenković

Povezao je to i sa zadnjim podacima o rastu prosječne plaće, koja je u veljači iznosila u prosjeku 1.416 eura, što je nominalno 13,5 posto više, a realno 9,5 posto više nego godinu ranije. Podsjetio je da je 2016., kada je njegova Vlada preuzela odgovornost, prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 749 eura. To je nominalni rast od 89 posto i realni od 43 posto, naveo je. Dodao je i da raste zaposlenost, koja je dosegnula jučer brojku od 1,71 milijuna, uz svega 83 tisuće nezapsolenih, što je od početka 2016. godine 300 tisuća više zaposlenih.

U vezi cijena goriva, kazao je da su one sada niže nego prije početka rata u Ukrajini. "Nastavit ćemo s mjerama Vlade koje će osigurati pristupačne cijene struje, plina i naftnih derivata. Maloprodajne cijene goriva u Hrvatskoj su danas među najnižima u odnosu na zemlje u okruženju i ostale zemlje u EU. Uz to cijene goriva su sada i niže nego prije početka ruske agresije na Ukrajinu, to je pomak koji je itekako važan za naše građane i za njihove redovite troškove", zaključio je Plenković.