Hrvatska ima jednu od najvećih svjetskih cijena goriva, koja žestoko udara na budžet kompanija koje se pokušavaju izvući iz recesije, prema novoj studiji UHY-a, međunarodne mreže revizora, računovođa I konzultanata.

Niski porezi u Kini

UHY objašnjava da Hrvatska novim porezom ima razinu od 54% poreznih I ostalih nameta na benzin I 47% na dizel, značajno više nego neke druge razvijene ekonomije kao što su SAD, Kanada I Australija. Ipak, cijene goriva u Hrvatskoj su niže nego u većini naših europskih susjeda.

Trošak punjenja spremnika od 80 litara dizelom u Hrvatskoj iznosi 142,40 dolara, dok je cijena spremnika benzina 150,40 dolara. To je daleko jeftinije nego u Velikoj Britaniji, koja ima najskuplju cijenu dizela od 183,65 dolara za puni spremnik , ili Danskoj, koji ima najskuplji benzin sa 190,81 dolara po spremniku (veličina spremnika: 80 litara za benzin I dizel, 72 litre za LPG. Porezne stope uključuju PDV, neke od njih ili sve koji se mogu vratiti od strane poslodavaca u nekim zemljama, te zemljama EU).

Porez i na LPG

U usporedbi s tim, oba najveća svjetska gospodarstva, Sjedinjene Države i Kina, imaju izrazito niske poreze na gorivo. Sjedinjene Države imaju ukupno samo 13 % nameta na benzin i 12% na dizel, dok Kina nema poreza I trošarina na obje vrste goriva.
UHY ističe da, dok Vlade koje naplaćuju veće razine poreza kažu da su isti važni u svrhu smanjenja emisije stakleničkih plinova, prijevoznički lobi, te mala i srednja poduzeća tvrde da su ovim povečali troškove za sve vrste poslovnih subjekata.

Za LPG (autoplin), koji je ekološki prihvatljivija alternativa od benzina i dizela, Hrvatska ima ukupne poreze i trošarine od 21%.

UHY dodaje da je ovo istraživanje podsjetnik da sva razvijena gospodarstva moraju održati kontinuirane napore da održe čvrstu kontrolu razine ukupnih poreza za poslovne subjekte, posebno dok se oporavljaju od recesije i globalnog usporavanja ekonomije.

Helena Budiša, direktorica UHY HB EKONOM d.o.o., članice UHY-a u Hrvatskoj, dopredsjednica HUP Dalmacije ističe: " Porezi na goriva su područje u kojem Hrvatska stavlja veliki teret na poslodavce u odnosu na druge zemlje, posebno s obzirom na to da više nema povrata PDV-a na gorivo za osobna, a dijelom i na dostavna vozila.

Ukidanje olakšica

Najnovijim izmjenama Zakona i Pravilnika o PDV-u obuhvaćena je dodatna kategorija vozila za koju se ne može koristiti odbitak poreza. Ako se motorno vozilo kategorije N1 prenamjeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila, tvrtka više nema pravo na odbitak pretporeza za nabavu takvog vozila i za sve troškove koji su vezani za korištenje tih motornih vozila."

Dok su pojedini sektori u Hrvatskoj imali olakšice, kao smanjenje PDV-a na usluge u ugostiteljstvu sa 25% u 2012. godini na 10% u 2013. godini, koji su ipak korigirani u 2014. godini na 13%, troškovi poreza I trošarina na goriva nastavljaju pritiskati sve poslovne subjekte.

"Važno je za hrvatsko gospodarstvo da pokuša naći balans između prihoda koje ostvaruje od poreza na gorivo u odnosu na potencijal ekonomske stimulacije koje bi smanjenje poreza na gorivo donijelo. Međutim, s obzirom da ministar financija izjavljuje da nedavno povećanje poreza neće nikako utjecati na nikoga, osim što je svaka litra benzina i dizela poskupila 20-30 lipa, očito se ne možemo nadati nekom razumijevanju od strane vladajućih."

"Smanjeni porezi na gorivo, a posebno priznavanje potpunih troškova i PDV-a dostavnim i osobnim vozilima u poslovnoj svrsi bi posebno doprinijeli brzorastućim malim i srednjim poduzetnicima koji koriste flotu komercijalnih dostavnih vozila, posebice u sektorima kao što je distribucija i prodaja. Ti sektori gospodarstva koji čine sponu između proizvođača I krajnjeg korisnika mogu biti značajni pokretači ekonomije u cjelini, a cijena goriva u kojoj su sadržani svi navedeni porezi znatno utječe na cijenu dostave proizvoda do krajnjeg potrošača".

Manji porez za razvoj

UHY dodaje da većina ekonomija u razvoju ima drastični niže razine oporezivanja goriva nego razvijene ekonomije. U Maleziji, vlasti čak nude poticaje za gorivo.

Poticaji koštaju malezijsku Vladu gotovo 14 milijardi dolara. Ovi poticaji doveli su pak do krijumčarenja goriva u susjednu Kinu i Indoneziju, koje imaju značajno više troškove goriva.

Krešimir Budiša, voditelj poslovnog savjetovanja i direktor UHY Savjetovanje d.o.o., članice UHY-a u Hrvatskoj komentira: "Istina je da malezijske vlasti gube mnogo novca davanjem poticaja, međutim, odlučni su u zadržavanju istih budući da je dovelo do iznimno jakog rasta BDP-a tijekom niza godina, da su odlučili prihvatiti trošak usprkos svemu navedenom."

"Ovo bi mogla biti misao vodilja hrvatskim vlastima, koje ipak nemaju nekakav širok i inovativan pogled na ekonomiju I gospodarstvo kako bi dugoročno s manjim porezima mogli ubrati više poreza nego visokom poreznom represijom i gušenjem poduzetništva."