Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je u prvom tromjesečju prvi puta u godinu dana, zadržavši se ipak osjetno ispod prosjeka eurozone, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je na kraju prvog tromjesečja 88,0 posto i bio je viši za 0,6 postotnih bodova nego na kraju prošle godine, izračunali su statističari.

Na razini Europske unije porastao je za 0,8 postotnih bodova, na 81,8 posto.

U odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje udio duga u BDP-u eurozone bio je viši za 0,2 postotna boda i za 0,6 postotnih bodova na razini Unije.

Na kraju ožujka bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 13,47 bilijuna eura, a na razini EU-a 14,82 bilijuna eura. To znači da je u eurozoni bio veći za nekih 220 milijardi eura nego na kraju prosinca, te za nekih 280 milijardi eura na razini Unije.

Hrvatska uz Poljsku

U 13 zemalja EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je na kraju ožujka iznad propisanog plafona od 60 posto, pokazuju podaci.

Najviši je ponovo bio u Grčkoj gdje premašio BDP za nešto više od 50 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za otprilike 37 posto.

U Francuskoj ponovo je premašio BDP za nešto više od 10 posto, a bio je nešto veći od vrijednosti gospodarske aktivnosti i u Španjolskoj i Belgiji. Blizu je i Portugal s javnim dugom tek otprilike četiri posto ispod vrijednosti BDP-a.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prvog tromjesečja iznosio 50,63 milijarde eura i bio je veći za 1,35 milijardi eura nego na kraju četvrtog prošlogodišnjeg tromjesečja. Iskazan udjelom u BDP-u porastao je na kraju ožujka prvi puta u godinu dana, na 58,4 posto, s 57,6 posto koliko je iznosio na kraju prosinca.

Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju ožujka bila Poljska gdje je iznosio 57,4 posto.

Najmanji dug bilježile su Bugarska i Estonija, od 23,9 odnosno 24,1 posto BDP-a.

Manji grčki dug

Na kraju ožujka udio duga u BDP-u bio je u 16 zemalja veći nego tri mjeseca ranije, a najviše je porastao u Austriji i Slovačkoj, za po 3,5 postotnih bodova.

Slijedi Slovenija s udjelom duga u BDP-u većim za 2,9 postotnih bodova.

Daleko se pak najviše smanjio u Irskoj, za 3,7 postotnih bodova. Slijede Latvija i Grčka gdje je pao za otprilike jedan postotni bod u odnosu na kraj prosinca.

Usporedba s krajem prvog tromjesečja 2024. godine pokazuje pak povećanje udjela javnog duga u BDP-u u 13 zemalja. Najviše je porastao u Poljskoj i Finskoj, za 6,1 odnosno za 5,1 postotni bod.

Daleko se pak najviše smanjio u Grčkoj, za 9,3 postotna boda. Slijede Cipar i Irska gdje je smanjen za 8,2 odnosno za 6,1 postotni bod.

Eurostat je u skupini izdvojio i Hrvatsku s udjelom javnog duga u BDP-u na kraju prvog tromjesečja manjim za 3,6 postotnih bodova nego na kraju istog razdoblja prošle godine. Blizu je i Danska gdje je pao za 3,2 postotna boda.