Proizvođačke cijene proizvoda u europskoj industriji stabilizirale su se u svibnju, a Hrvatska je bilježila najveći pad od ulaska u Europsku uniju, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni smanjile su se u svibnju za 0,2 posto u odnosu na travanj kada su, prema Eurostatovim podacima, pale za jedan posto.

U EU smanjile su se za 0,3 posto, nakon 0,7-postotnog pada u travnju.

Najveći uteg cijenama bio je i u svibnju energetski sektor, čiji su proizvodi u eurozoni pojeftinili za 1,1 posto i za 1,3 posto u EU, izračunali su statističari.

U ostalim sektorima proizvođačke cijene zadržale su se, više-manje, na travanjskoj razini.

Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni uvećane su za 0,1 posto, a u EU za 0,2 posto, izvijestio je europski statistički ured.

Skok u Irskoj

Daleko su najviše u svibnju na mjesečnoj razini, prema Eurostatovim podacima, pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj, za 4,1 posto u odnosu na travanj kada su se bile smanjile za 1,9 posto.

Pad je najsnažniji od ulaska Hrvatske u EU u srpnju 2013. godine. U travnju bile su se smanjile za 1,9 posto.

Slijede Grčka i Švedska s padom proizvođačkih cijena za 2,9 odnosno 1,8 posto.

Najviše su pak porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Irskoj, za 7,7 posto u odnosu na travanj. Slijede Bugarska i Estonija s rastom cijena za 4,5 odnosno za 2,1 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

Znatno jeftinija energija

Na godišnjoj razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjile su se u svibnju za 4,2 posto u eurozoni i za 4,0 posto u EU, izračunali su statističari.

Podaci za travanj bili su pokazali 5,7-postotni pad cijena u zoni primjene zajedničke europske valute i 5,4-postotni pad na razini Unije.

Daleko najveći pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini bilježio je i u svibnju energetski sektor, za 11,4 posto u eurozoni i za 10,3 posto u EU.

Zamjeno su smanjene i cijene u sektoru intermedijarnih dobara, nekih tri posto na oba područja.

Najviše su pak poskupjela kapitalna dobra, za 1,6 posto u eurozoni te za 1,8 posto u EU.

Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih dobara bile su u eurozoni niže za 0,4 posto nego u prošlogodišnjem svibnju i za 0,6 posto u EU.

Dvoznamenkasta Slovačka

Najviše su u odnosu na prošlogodišnji svibanj pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Slovačkoj, za 20,7 posto.

Slijede Poljska, Francuska i Latvija gdje su se smanjile oko 6,8 posto.

Pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda bilježila je u svibnju i Hrvatska, za 4,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U travnju bile su se smanjile za 2,0 posto.

Najviše su pak porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Luksemburgu, za 17,7 posto. Slijede Švedska i Češka gdje su uvećane za 1,3 odnosno za 1,0 posto.