Hrvatska se svrstala među zemlje EU-a s izrazitijim rastom gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju 2022. godine, dok je na razini Unije i eurozone gospodarstvo stagniralo, pokazale su u srijedu nove procjene Eurostata.

Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a bio je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 0,1 posto manji nego u prethodna tri mjeseca, izračunao je Eurostat. Dosadašnja procjena pokazivala je stagnaciju.

U eurozoni BDP je stagnirao, utvrdili su statističari. Dosadašnja procjena pokazivala je blagi rast na tromjesečnoj razini, za 0,1 posto.

U ljetnom tromjesečju aktivnost je na oba područja porasla za 0,4 posto.

Na godišnjoj razini gospodarstvo EU-a poraslo je u posljednja tri mjeseca 2022. za 1,7 posto, za 0,1 postotni bod slabije no što su pokazivale dosadašnje Eurostatove procjene.

Za 0,1 postotni bod snižena je i procjena rasta aktivnosti u eurozoni, koja sada pokazuje 1,8 postotni rast u odnosu na isto razdoblje 2021.

U trećem prošlogodišnjem tromjesečju gospodarstvo EU-a poraslo je za 2,6 posto, a gospodarstvo eurozone za 2,4 posto.

Hrvatska uz Dansku

Vodeća europska gospodarstva posustala su na kraju 2022. pa je tako njemački BDP smanjen za 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je porastao za 0,5 posto.

Smanjena je i aktivnost u talijanskom gospodarstvu, za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je porasla za 0,4 posto.

Najviše je u skupini ′velikih′ pao poljski BDP, za 2,4 posto u odnosu na ljetno tromjesečje kada je porastao za 1,0 posto.

Francusko gospodarstvo poraslo je za 0,1 posto, upola slabije nego u razdoblju od srpnja do rujna.

Najsnažnije je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu među zemljama članicama čijim je podacima europski statistički ured raspolagao porastao grčki BDP, za 1,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Slijede Malta i Cipar s rastom BDP-a od 1,2 odnosno 1,1 posto.

Blizu je i Hrvatska s rastom gospodarske aktivnosti u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,9 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada se smanjila za 0,5 posto.

Isti postotni rast bilježila je i Danska, a u skupini su i Rumunjska i Slovenija gdje je aktivnost porasla za jedan odnosno 0,8 posto.

Najizrazitiji pad aktivnosti bilježila je pak, uz Poljsku, Estonija, za 1,6 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Luksemburg.

Skok u Irskoj

Rast aktivnosti na godišnjoj razini bilježila je u četvrtom lanjskom tromjesečju velika većina zemalja EU-a, uz izuzetak Estonije, Litve i Švedske gdje se smanjila za 4,4 posto, odnosno 0,4 i 0,1 posto.

Najsnažnije je porasla u Irskoj, za 13,1 posto.

Slijedi Grčka s rastom od 5,2 posto, te Rumunjska i Malta čiji je BDP uvećan za 4,9 odnosno 4,7 posto u odnosu na posljednja tri mjeseca 2021.

Hrvatski BDP porastao je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima. U trećem tromjesečju uvećan je za 5,4 posto.

Blizu je i Cipar sa stopom rasta od 4,5 posto.

Među vodećim europskim gospodarstvima najsnažniji rast bilježila je Španjolska, za 2,7 posto. Slijedi Italija sa stopom rasta od 1,4 posto. Najslabije je pak porasla aktivnosti u Francuskoj i Poljskoj, za 0,5 odnosno 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., pokazuju podaci.

Stabilno zapošljavanje

Broj zaposlenih u EU i u zoni primjene zajedničke europske valute porastao je u razdoblju od listopada do prosinca za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunali su statističari, snizivši dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod.

Stopa rasta u eurozoni ista je kao i u ljetnom tromjesečju, a u EU niža je za 0,1 postotni bod.

Eurostat je potvrdio godišnje stope rasta broja zaposlenih u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca, od 1,3 posto u EU i 1,5 posto u eurozoni.

Podatak pokazuje blago usporavanje rasta broja zaposlenih u usporedbi s razdobljem od srpnja do rujna kada je porastao za 1,5 posto u EU i za 1,8 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.