Odluka o ulasku Hrvatske u postupak prekomjernog deficita trebala je biti donesena na današnjem sastanku, no Europska komisija još nije završila izvješće o Hrvatskoj.

Europska komisija će na sastanku Vijeća za financije i gospodarstvo (ECOFIN) predstaviti izvješće o mogućim makroekonomskim neravnotežama u 16 zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku. Izvješće o prekomjernom deficitu još nije dovršeno pa se formalni ulazak Hrvatske u odgovarajući postupak očekuje u siječnju.

Na sastanku će ministrima financija EU-a, među kojima će biti i naš ministar Slavko Linić, biti predstavljeno izvješće EK o mehanizmu pravodobnog upozorenja koje označava početak europskog semestra.

Iako je prema najavama u Vijeću odluka o ulasku Hrvatske u postupak prekomjernog deficita trebala biti donesena na ovom sastanku, u Komisiji su za Hinu rekli da još rade na izvješću o prekomjernom proračunskom deficitu i da će ono biti dovršeno do siječanjskog sastanka ECOFIN-a. To bi značilo da bi odluka o pokretanju postupka mogla biti donesena na siječanjskom sastanku.

Vijeće na temelju izvješća Komisije formalno potvrđuje postojanje prekomjernog deficita u Hrvatskoj i prihvaća preporuke za smanjenje proračunskog manjka kako bi izišla iz tog postupka.

Komisija će također predstaviti izvješće o mehanizmu pravodobnog upozorenja, uključujući preporuku o dubinskoj analizi za 16 zemalja članica za koje se pretpostavlja da bi mogle imati problema s makroekonomskim neravnotežama i konkurentnošću.

Hrvatska je u skupini sa Španjolskom, Slovenijom, Francuskom, Italijom, Mađarskom, Belgijom, Bugarskom, Danskom, Maltom, Nizozemskom, Finskom, Švedskom, Velikom Britanijom, Njemačkom i Luksemburgom na temelju pokazatelja kojima EK mjeri "unutarnju i vanjsku konkurentnost" zemalja EU-a.

Hrvatska je nova članica Europske unije i dubinska će analiza pomoći da se razumiju priroda i mogući rizici povezani s vanjskom pozicijom, trgovinskom bilancom i konkurentnošću, kao i s unutarnjim pozicijama, navela je Komisija u izvješću o mehanizmu za upozorenje od 13. studenoga.

Prema podacima Eurostata, moguće probleme s konkurentnošću signalizira prosječan pad udjela Hrvatske u svjetskom izvozu u petogodišnjem razdoblju od 2007. do 2012. za 24,7%. Komisija je kao plafon prihvatljivog pada udjela odredila 6%.

Vanjsku neravnotežu i slabiju konkurentnost Hrvatske signalizira i neto stanje međunarodnih ulaganja u odnosu na BDP od minus 89%. Komisija zabrinjavajućim smatra negativne vrijednosti veće od 35% BDP-a. Signal je moguće unutarnje neravnoteže i pomična prosječna stopa nezaposlenosti u trogodišnjem razdoblju od 2010. do 2012. od 13,8%. U Bruxellesu zabrinjavajućima smatraju stope više od 10%.

Vrijednosti ostalih pokazatelja Hrvatske, uključujući prosječni manjak u bilanci plaćanja po tekućem računu od 2010. do 2012. od 0,5% BDP-a ne sugeriraju probleme s konkurentnošću ni unutarnje odnosno vanjske neravnoteže. Ispod je gornje dopuštene granice i dug opće države, od 56% BDP-a u 2012. Zabrinjava pak dug privatnog sektora koji je 2012. iznosio 132% BDP-a i time se gotovo izjednačio s prilagođenim plafonom u EU-u od 133% BDP-a. Komisija bi dubinske analize za 16 zemalja članica trebala objaviti u proljeće.