Inflacija bi mogla biti nešto veća od očekivane, a procjene se kreću od 3,3 do 3,7 posto. Uz stabilan makroekonomski okvir Hrvatska će ovu godinu, po najnovijim procjenama, završiti sa stopom rasta bruto domaćeg proizvoda od oko 4 posto, rastom industrijske proizvodnje bržim od prošlogodišnjeg te do sada najboljom turističkom sezonom sa oko 10 milijuna turista, dok bi inflacija mogla biti nešto veća od očekivane, a procjene se kreću od 3,3 do 3,7 posto. No, kraj godine dočekat će se i s više od 305 tisuća evidentiranih nezaposlenih osoba, a premda je evidentirana nezaposlenost krajem studenoga još uvijek bila za 2,3 posto niža nego u isto vrijeme lani, posljednjih se mjeseci povećava stopa registrirane nezaposlenosti koja je za studeni iznosila 17,8 posto. Nakon prvog polugodišta u kojemu je BDP zabilježio jednu od najnižih stopa rasta posljednjih godina od 1,8 posto, drugo i treće tromjesečje ostvarene su visoke stope rasta od 5,1, odnosno 5,2 posto. Industrijska proizvodnja raste brže nego lani. Ukupno je industrijska proizvodnja, po podacima statistike, u razdoblju od siječnja do studenog ove godine bila veća za 5,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je u istom vremenu lani taj rast iznosio 3,1 posto. Građevinska je aktivnost pak u razdoblju od siječnja do listopada 2005. manja za 2 posto u usporedbi s radovima u istom prošlogodišnjem razdoblju. Podaci pak o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do studenoga pokazuju da se uz brži rast uvoza od izvoza povećava vanjsko-trgovinski deficit koji je dostigao čak 9 milijardi dolara, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi samo 47 posto. Robni je izvoz u jedanaest mjeseci ove godine iznosio 7,99 milijardi dolara, što je 10,2 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz istodobno porastao za 13 posto i iznosi 16,99 milijardi dolara. Sa 6 posto više turističkih dolazaka i 8 posto više noćenja u prvih deset mjeseci ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, ovogodišnja se turistička sezona ocjenjuje najboljom do sada, a procjenjuje se da će prihod od turizma biti 6 do 6,5 milijardi eura. U ovoj se godini bilježi usporavanje rasta ukupnog inozemnog duga, uz veću orijentaciju države na zaduživanje na domaćem tržištu. Ukupni hrvatski inozemni dug krajem studenoga 2005. iznosio je visokih 24,6 milijardi eura, što je oko 11,3 posto više nego prije godinu dana. Udio vanjskog duga u BDP-u procjenjuje se na oko 82 posto. Zaposlenih je u Hrvatskoj, po podacima za studeni, bilo 1.408.588, a prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama (gdje je 1,1 milijun zaposlenih) za razdoblje od siječnja do listopada ove godine iznosila je 4.344 kune. U odnosu na isto razdoblje 2004. prosječna je mjesečna neto plaća za prvih deset mjeseci ove godine nominalno bila viša za 203 kune ili za 4,9 posto, a realno za 1,7 posto. Istodobno su se hrvatski građani nastavili zaduživati kod banaka i znatno više nego lani. Tako su krediti stanovništvu zabilježili godišnju stopu rasta od 23 posto (prema oko 17 posto u istom vremenu lani) i krajem listopada dosegnuli su 76,1 milijardu kuna, što je za 14,2 milijarde kuna više nego prije godinu dana. izvor: www.bankamagazine.hr