Hrvatski je bruto inozemni dug krajem veljače ove godine iznosio 42,4 milijarde eura (isključujući kružna izravna ulaganja), što je 600 milijuna eura manje nego krajem 2009. godine, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Smanjenju duga najviše su pridonijele poslovne banke, a u nešto manjoj mjeri i država, a stanje se inozemnih obveza ostalih domaćih sektora u istom razdoblju blago povećalo, ističu analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Inozemni dug države krajem veljače iznosio je 4,9 milijardi eura, što je 234,4 milijuna manje nego krajem prošle godine.

Nakon što sektor države u siječnju 2010. nije imao značajnijih transakcija, u veljači se inozemni dug ovog sektora smanjio za 300 milijuna eura, a do takve je promjene došlo ponajprije zbog otplate euroobveznice izdane 2003. godine u vrijednosti od 500 milijuna eura. No, utjecaj te transakcije na stanje duga umanjen je novim korištenjem dugoročnoga kredita Svjetske banke u iznosu od 200 milijuna eura, navode analitičari HNB-a.

Država je u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske krajem veljače imala udio od 11,6 posto.

Inozemni dug banaka u siječnju ove godine, nakon kratkotrajnog povećanja u prosincu prošle godine, ponovo se smanjio, i to za 500 milijuna eura.

Inozemni dug banaka krajem veljače, po podacima HNB-a, iznosio je 10,2 milijarde eura, pa je udio duga banaka u ukupnom inozemnom dugu pao na manje od 25 posto.

Inozemne obveze ostalih domaćih sektora (pretežno trgovačkih društava i nebankarskih financijskih institucija, uključujući HBOR) uglavnom su stagnirale tijekom prva dva mjeseca ove godine, što, kako se navodi, znači da je nastavljen trend prisutan tijekom druge polovine prethodne godine, uz iznimku rujna, kad je zabilježeno nekoliko većih novih zaduženja.

S jedne strane, nebankarske financijske institucije smanjile su svoje inozemne obveze, uglavnom otplatom dugoročnih kredita, dok je, s druge strane, dug poduzeća u većinskom privatnom vlasništvu porastao, pri čemu su se ponovo povećala kašnjenja otplate glavnice na postojeće kredite.

Manji porast duga zbog novih korištenja dugoročnih kredita ostvarila su i poduzeća u javnom i mješovitom vlasništvu, navode analitičari središnje banke.

Po podacima HNB-a, inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem veljače iznosio je 21,4 milijarde eura, što je 7,6 milijuna eura više nego krajem prošle godine.

Udio duga ostalih sektora u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu krajem veljače bio je 50,3 posto.

Po podacima središnje banke, izravna ulaganja, koja ne uključuju kružna izravna ulaganja, krajem veljače iznosila su 5,9 milijardi eura, što je 91 milijun eura više nego krajem prošle godine.

Stanje dužničkih obveza s osnove inozemnih izravnih ulaganja (isključujući kružna izravna ulaganja) u prva dva mjeseca 2010. blago je poraslo, pri čemu je glavnina tog povećanja posljedica zaduživanja privatnih poduzeća u siječnju.

Pribroji li se dug s osnove izravnih ulaganja koji isključuje hibridne i podređene instrumente banaka dugu ostalih domaćih sektora, ukupan dug ostalih domaćih sektora iznosi nešto manje od dvije trećine ukupnoga inozemnog duga Hrvatske, navode analitičari središnje banke.